Ove godine ljetovanje planira više hrvatskih građana nego u prethodnih nekoliko godina, na Jadranu se i dalje odmaraju najviše u privatnom smještaju ili kod prijatelja i rodbine, a novost je što raste broj građana koji putuju van zemlje i na daleke destinacije. Pokazalo je to istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard u travnju ove godine provela agencija Improve na uzorku od 1.022 korisnika bankarskih usluga između 18 i 55 godina.

Tako 40% ispitanika ove godine planira otputovati na ljetni odmor unutar Hrvatske, dok 32% još razmatra tu mogućnost. Privatni smještaj ostaje najpopularniji izbor, a prilikom odabira destinacije, najvažniji faktori su dobar omjer cijene i kvalitete te cijena smještaja pri čemu se preferiraju destinacije s manjom gužvom. Najveća briga vezana uz putovanja je rast cijena, odnosno inflacija.

velike su razlike

Od Slovenije do Albanije: Ovo su cijene smještaja na Jadranu za četveročlanu obitelj

Kad je riječ o planovima za putovanja ove godine općenito, ne samo vezanim uz ljetovanje, putovanje planira čak 90% ispitanika. Najčešće se radi o putovanjima unutar Hrvatske (77%), dok svaki četvrti planira posjetiti susjedne zemlje ili one unutar Europe. Pritom je putovanjima unutar zemlje popularnost pala za 6 postotnih bodova, a sve se više odlučuju posjetiti zemlje u regiji i izvan kontinenta. Tako putovanje na drugi kontinent planira 7% ispitanika.

Ovih 72% ispitanika koji planiraju ljetovanje u Hrvatskoj je na razini prošle godine, no predstavlja značajan porast u usporedbi s godinama prije. U 2020. je svega 54% ispitanika planiralo ljetni godišnji odmor, u 2021. je taj broj porastao na 68.

Među onima koji ne planiraju odlazak na more 31% je onih koji već žive na moru. Ostali značajni razlozi neodlaska na ljetovanje nedostatak financijskih sredstava (21%) i financijska nesigurnost (18%). Zanimljivo je da, u usporedbi s prošlom godinom kada je 43% ispitanika kao razlog navelo financijsku nesigurnost, u ovoj se godini ta brojka smanjila na 18%, dok je financijska nemogućnost s 3% u 2022. narasla na 21%.

Onih koji ne vole ići na more je 12% (18% muškaraca nasuprot 6% žena), dok ljetovanje izvan Hrvatske planira 4% ispitanika, a kao razlog navode povoljnije cijene.

Privatan smještaj i dalje ostaje najpopularnija opcija za ljetni odmor, s 52% ispitanika koji se odlučuju za tu vrstu smještaja. Gotovo trećina ispitanika provodi odmor u vlastitoj vikendici ili kod rodbine/prijatelja (32%), u hotelima odsjeda 17% ispitanika, dok kampiranje bira njih 6%.

Prilikom odabira destinacije, više od 60% ispitanika smatra da je najvažniji dobar omjer cijene i kvalitete smještaja. Osim toga, 42% ispitanika ističe važnost manjih gužvi i manjih mjesta, dok 39% naglašava klimatske uvjete, a 36% dobru prometnu povezanost. U usporedbi s godinom prije, na važnosti gube gastronomska (30%) i kulturna ponuda (26%).

Kao i prethodnih godina, većina ispitanika (61%) smještaj planira rezervirati putem specijaliziranih internetskih stranica za rezervaciju smještaja ili putničkih agencija. Karticama smještaj plaća 53% ispitanika, a gotovinom 41%. Popularnost gotovine u ovu namjenu pada – primjerice, 2019. je bila na razini 56%.

„Zanimljivo je da se način na koji plaćamo u zadnjih 15 godina promijenio više nego u 150 godina prije, a pritom je svaka od tih promjena smanjivala udio u plaćanju gotovinom, a beskontaktna i digitalna plaćanja postaju navika. Uz to, financijsku vrijednost više ne iskazujemo samo u novcu, nego i u podacima, kriptovalutama i digitalnim dobrima pa je samo pitanje vremena kad će oni postati standardizirana valuta plaćanja. U poslovnom kontekstu, prilagodba i prepoznavanje ovih trendova sigurno će poslovnim subjektima u segmentu turizma koji to učine na vrijeme donijeti veliku prednost u budućnosti,“ izjavila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

Trenutno, najveća briga vezana uz putovanja za ispitanike je rast cijena koji brine 56% ispitanika. U usporedbi s prošlom godinom, kada se geopolitička situacija u Europi češće spominjala među brigama, ove godine je spominje svega 6% ispitanika, dok koronavirus više nije izvor zabrinutosti prilikom organizacije putovanja. U usporedbi s prošlogodišnjih 61%, ove godine 31% ispitanika navodi da ih ništa ne brine vezano uz putovanja.