Promatrano očima potrošača, tržišta u Hrvatskoj napreduju, ali ostaju ispod prosjeka 28 europskih zemalja. Pokazalo je to istraživanje Europske komisije “Pregled potrošačkih tržišta 2016.” u kojem su potrošači u EU ocijenili funkcioniranje 42 tržišta robe i usluga.

Gleda li se ukupno tržišta roba i usluga u Hrvatskoj, MPI indeks za 2016. iznosi 73,5 bodova, što je 6,2 boda manje od EU28 prosjeka. Pritom su tržišta roba ocijenjena s 74,8 bodova ili 7,6 manje od europskog prosjeka, dok je situacija nešto bolja s tržištima usluga. Na njemu je  dosegnut MPI od 72,9 bodova odnosno 5,6 bodova manje od prosjeka EU28. 

Top proizvodi

Hrvatski potrošači najboljim su ocijenili tržište knjiga, magazina i novina, potom proizvode za zabavu te nove automobile. S druge strane, najgoru percepciju imaju polovni automobili, proizvodi od mesa, ali i voće i povrće, stoji u istraživanju Europske komisije. U usporedbi s europskim prosjekom daleko najgore stojimo s tržištem mesnih proizvoda koje je, indeksno gledano, čak 11,5 bodova lošije od ostalih zemalja. 

“Povjerenje i očekivanja potrošača općenito pokazuju poboljšanje od 2013. godini, sva tržišta roba zabilježila su bolje ili stabilne rezultate”, napominje se u izvješću uz napomenu da je samo tržište goriva i vozila pokazalo napredak u svim promatranim parametrima koji čine MPI indeks. No, zanimljivo, upravo je to tržište zabilježilo i visok udio potrošačkih primjedbi. 

Daleko ispod 

“Međutim, generalno gledano, sva su tržišta roba zabilježila lošiji rezultat od EU28 prosjeka, izuzev ocjene parametra ‘štete koju potrošači trpe’ koja premašuje europski prosjek”, zavodi se u istraživanju Europske komisije.

Kada su u pitanju tržišta usluga, najviše pluseva naši su potrošači dali tržištu kulturnih i zabavnih usluga, slijede avioprijevozničke usluge, te turistički smještaj.Na dnu ljestvice popularnosti su pak hipotekarne usluge, željezničke te nekretninske usluge.

Stručnjaci EK preciziraju da je u ovom segmentu 16 od ukupno 29 uslužnih tržišta zabilježilo poboljšanje, pri čemu su najviše napredovala tržišta financijskih usluga, usluge mirovinskih fondova te one vezane uz opskrbu plinom i vodom. 

“Unatoč općem napretku, sva, izuzev dva tržišta, usluga ostaju ispod europskog prosjeka”, stoji u izvješću. Precizira se da su usluge online klađenja i igara na sreću te tržište osiguranja od automobilske odgovornosti rame uz rame s prosjekom zemalja EU28, dok je najlošiji “skor” opet pripao željeznicama koje su čak 12,4 boda lošije rangirane od europskog prosjeka. 

Opća europska slika

Promatrano s aspekta sva 42 analizirana tržišta, Europska komisija zaključuje kako su se, općenito gledano, rezultati poboljšali, no da puno više napora valja uložiti u sektorima telekomunikacija i energetike. 

U sažetku istraživanja Europska komisija napominje da aktualne ocjene pokazuju da tržišta funkcioniraju bolje nego prije dvije godine, kad je proveden posljednji pregled. Pozitivan trend zabilježen od 2010. dobiva zamah, a financijske su usluge su najviše napredovale, kažu u EK. 

Na ljestvici najbolje rangiranih ima sličnosti s poretkom na razini Hrvatske budući da su u najbolja tri tržišta roba ona  knjiga, časopisa i novina, tržište opreme za razonodu (npr. igračke i igre) i tržište velikih kućanskih uređaja poput hladnjaka. 

Plus za razonodu

Kad je riječ o uslugama,  sva tri tržišta koja su potrošači ocijenili najboljima povezana su sa slobodnim vremenom i obuhvaćaju sve od smještaja tijekom odmora, preko usluga povezanih s kulturom i zabavom pa do usluga u području sporta, kao što su teretane.

“Iz ovogodišnjeg je Pregleda vidljivo da potrošači imaju više povjerenja u tržišta zbog pravila pogodnih za potrošače, tržišnih reformi, kao i učinkovite provedbe pravila o zaštiti potrošača”, izjavila je povjerenica za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova Věra Jourová, koja upozorava kako se mora omogućiti da se taj obećavajući trend nastavi, osobito kad je riječ o tržištima koja još bilježe slabije rezultate, poput telekomunikacija i energetike. 

“Zbog toga su potrošači u središtu prioritetnih projekata Komisije, kao što su jedinstveno digitalno tržište i energetska unija”, njezin je zaključak. 

Slijede konkretne mjere

Stručnjaci Europske komisije napominju kako tržišta funkcioniraju bolje kad potrošači u njih imaju više povjerenja. Kao primjer navode manjak povjerenja u financijske usluge koji je bio okidač donošenju Direktive o potrošačkim kreditima. A da ovakva istraživanja nisu tek puka statistika dokazuje i najava EK da će izraditi prijedlog koji se odnosi na telekomunikacije budući da potrošači navode da se susreću s problemima kad je riječ o tom tržištu. 

I za kraj, istraživači Komisije izdvojili su glavne zaključke ovogodišnjeg istraživanja. Kao prvi navode da su tržišta usluga ostvarila su veći napredak od tržišta robe, a pritom su financijske usluge ostvarile najveći skok. Tu je i činjenica da su rezultati ostvarene u pojedinačnim državama članicama prilično različiti. Najveće su razlike, napominju u EK, u tržištima elektroenergetskih usluga, opskrbe vodom, željezničkog prijevoza, hipotekarnih kredita i usluga mobilne telefonije. 
Osim toga, tržišta robe i dalje se ocjenjuju boljima od tržišta usluga, unatoč velikom napretku koji su potonja ostvarila. “Među tržištima robe maloprodajna su tržišta, kao što je tržište bezalkoholnih pića i kruha, žitarica i tjestenine, koja su u prethodnim pregledima pokazivala dobre rezultate, izgubila prednost pred drugim tržištima robe”, kažu istraživači Europske komisije. Primjećuju i kako su se ocjene koje potrošači daju tržištu željezničkih usluga od 2013. naovamo znatno poboljšale. Napominje se i kako tržište električne energije ne zadovoljava u potpunosti potrebe potrošača, a mnogi problemi postoje i na tržištima telekomunikacija. Među svim analiziranim sektorima, na tim je tržištima šteta koju potrošači trpe najveća. 

I za kraj, iz EK pojašnjavaju kako potrošački pregledi nude uvid u način na koji jedinstveno tržište funkcionira u korist potrošača u EU-u. Objavljuju se od 2008. i njima se nastoji osigurati bolje praćenje učinaka na potrošače te iznijeti dokazi koji će pridonijeti oblikovanju politike.