Više od 60 posto ispitanika smatra da će se korupcija nakon ulaska Hrvatske u EU smanjiti, 27 posto ih smatra da će ostati na istoj razini, a povećanje korupcije očekuje nešto preko osam posto ispitanika, rezultati su istraživanja Transparency Internationala Hrvatska (TIH) predstavljenih danas u povodu obilježavanja Međunarodnog antikorupcijskog dana.

"Od onih koji očekuju smanjenje korupcije nakon ulaska Hrvatske u EU, njih 10,3 posto očekuje znatno smanjenje, 51,3 posto blago smanjenje, dok djelomično povećanje korupcije očekuje 5,6 posto, a 2,8 posto značajno povećanje", rekao je član Upravnog odbora TIH-a Zorislav Antun Petrović predstavljajući podatke.

Prema istraživanju koje je na na uzorku od 800 ispitanika u studenome provela agencija Promocija Plus, 34,8 posto građana smatra da će ključnu ulogu u suzbijanju korupcije nakon ulaska imati institucije EU-a, 28,6 posto smatra da će to biti hrvatske institucije, a 12,8 posto očekuje da će upravo građani imati ključnu ulogu.

Po sektorima, 8,6 posto građana smatra da će se korupcija najviše smanjiti u sudstvu, zatim u zdravstvu, u političkim strankama ) te u policiji. Više od trećine građana smatra da će se korupcija smanjiti u svim sektorima.

Trećina građana očekuje da će se smanjiti svi oblici korupcije, a od onih koji su se odlučili za pojedini oblik najviše ispitanika očekuje smanjivanje uzimanja mita (12,8 posto) i nepotizma (12,6 posto).

Prema ocjenama građana, do ovih smanjenja doći će zbog toga jer će se pojačati kontrola rada tijela javne vlasti, što procjenjuje 21,5 posto građana, 15,3 posto očekuje osnivanje tijela koja će raditi na smanjivanju rizika od korupcije, 13,8 posto očekuje da će se propisi promijeniti na bolje, a 12,9 posto očekuje da će dužnosnici i javni službenici manje koristiti povjerene ovlasti za privatne interese. Svega 7,9 posto građana očekuje da će rad tijela javne vlasti biti otvoreniji, a četvrtina smatra da neće biti nikakvih promjena jer su naši ljudi preduboko zaglibili u korupciji i to se ne može iskorijeniti.

Kad je riječ o uspješnosti Europske unije u suzbijanju korupcije, 27,4 posto ispitanika smatra je uspješnom, 44,1 posto osrednje uspješnom, a 23,6 posto neuspješnom.

Pri ocjenjivanju aktivnosti vlasti u Hrvatskoj kad je riječ o suzbijanju korupcije, 3,5 posto građana misli da je u potpunosti usmjerena tom cilju, 38,4 posto misli da je usmjerenost osrednja, a 12,3 posto misli da se vlasti u Hrvatskoj ne bave korupcijom u zemlji. Da će se ponašanje hrvatskih vlasti po ulasku u EU promijeniti smatra nešto manje od dvije trećine ispitanika, a nešto više od trećine smatra da neće doći do promjene.

"Nova istraživanja govore da je pretpristupni proces dosta pridonio da se Hrvatska bolje bori protiv korupcije, jer je kao tranzicijska zemlja imala uvjete koje je morala ispuniti", kazao je predsjednik TIH-a Nikola Kristić.

Podsjetivši da se Međunarodni antikorupcijski dan obilježava od 2004., naglasio je da je borba protiv korupcije moguća jedino sinergijom društva.

Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić izvijestio je kako je samo ove godine temeljem Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi, oduzeta imovinska korist od 11 milijuna eura, što je, ocijenio je, znatan iskorak u borbi protiv korupcije i povećanje u odnosu na prošlu godinu kada je oduzeto 2,5 milijuna eura.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić istaknuo je kako postoje tri načina borbe protiv korupcije: prevencija, edukacija i nadzor. "Uvjeren sam da ćemo tim putem ostvariti društvo bez korupcije", ustvrdio je ministar.