Hrvati i Slovenci sve češće dolaze u kupovinu u BiH. Najpopularnije destinacije su Orašje, Velika Kladuša, Bihać i Cazin. Kupuje se sve, od prehrambenih proizvoda do građevinskog materijala i namještaja, piše Deutsche Welle.

U Bihaću, Cazinu i Velikoj Kladuši tijekom vikenda više je automobila sa stranim registarskim oznakama nego onih s bosanskima. Neki od njih su "dijasporci" koji za vikend dolaze kući iz Slovenije, Austrije ili Njemačke, ali je još više stranaca koji su ovdje zbog šopinga. 

Građanima iz Hrvatske i Slovenije se isplati doći u šoping u Bosansku krajinu zbog cijena i blizine, ali i mogućnosti povrata poreza. "Isplati se doći. Tu je gorivo 93 centa, kod nas 1,20 eura. Kad napunim rezervoar, ono što potrošim do tu, ispadne gratis. Ja sam samo jednom tražio povrat poreza, jer ne kupujem mnogo. Na alkohol, cigare i gorivo nema povrata", govori jedan od kupaca iz Slovenije.

Za razliku od njega, brojni drugi građani Hrvatske i Slovenije koriste mogućnost povrata poreza za proizvode kupljene u BiH. Samo na graničnom prijelazu u Velikoj Kladuši u prvih osam mjeseci ove godine strani državljani su podnijeli 20.130 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od preko 1,2 milijuna KM, objavila je Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Ako znamo da je stopa PDV-a u BiH 17 posto, to znači da je preko ovog graničnog prijelaza iznijeto kupljene robe u vrijednosti većoj od 7 milijuna maraka.

Mihrija Mujakić, knjigovođa u trgovačkom centru Sudo-Luka u Velikoj Kladuši, koji je od male trgovine za nekoliko godina izrastao u trgovački kompleks s marketom, salonom namještaja, trgovinom građevinskog materijala, benzinskom crpkom i autopraonicom, kaže da su cijene čak i duplo niže nego u Hrvatskoj i Sloveniji, pa nije čudo da su građani ovih zemalja redovito ovdje u šopingu.

Na graničnom prijelazu Izačić, nedaleko od Bihaća, zaprimljeno je više od 16 tisuća zahtjeva za povrat PDV-a, a ispred dva krajiška prijelaza samo je onaj u Orašju sa zaprimljenih 31.582 zahtjeva. Strani državljani su podnijeli ukupno 196.726 zahtjeva za povrat poreza u Bosni i Hercegovini u iznosu od 8,3 milijuna KM, što znači da je ukupna vrijednost robe koju su u tom razdoblju kupili i iznijeli iz BiH preko 56 milijuna maraka. Tom iznosu treba dodati i novac potrošen na cigarete, alkohol i gorivo, koji ne podliježu povratu poreza, te na svu robu kupljenu na tržnicama gdje ne postoje fiskalni računi.

Jedna od najprometnijih tržnica se nalazi u Velikoj Kladuši. Slovenci i Hrvati ovdje dolaze čak i organizirano, autobusima. Obližnja parkirališta su puna automobila stranih registarskih oznaka. Dominiraju oni iz Zagreba, Siska, Karlovca, Ljubljane, Novog Mesta.

Nezaobilazno mjesto za strance su i prodavaonice automobilskih dijelova, te servisi vozila. "Hrvati i Slovenci čine najmanje 60 posto klijenata ", kaže Fikret Latić, vlasnik radione "Krajina Auto", gdje je trenutno na servisu desetak auta austrijskih, slovenskih i hrvatskih registracija. Fikret nam objašnjava kako je u ulasku Hrvatske u Europsku uniju prepoznao priliku za proširenje ponude. Osim prodaje dijelova, uvedena je i usluga zamjene guma, a potom i održavanja vozila. Prilagodio je radno vrijeme stranim klijentima, neradni dan je srijeda, dok se vikendima radi puno radno vrijeme.

Nije se pokajao, kaže, od tada se firma stalno razvija, a broj radnika je udvostručen. Usluge zamjene guma i održavanja automobila su ovdje mnogo jeftinije nego u Hrvatskoj. "Kada je udarna špica sezone, kada je obvezna promjena pneumatika, u tom mjesecu smo znali napraviti između 300 i 400 obrazaca za povrat poreza, nekad čak i više", govori Latić za DW.