Dok su Banski dvori benevolentno najavili vaučere za struju socijalno ugroženim građanima, uvjeravajući da se ne radi o jeftinom populizmu jer će teret snositi opskrbljivači, gotovo neprimjetno je prošla vijest o novom zakonu o obnovljivim izvorima energije. Slučajno ili ne, tim istim opskrbljivačima njime je snižena cijena otkupa struje iz obnovljivih izvora za dvadest posto.

Kako se taj novac slijeva u fond za isplatu poticaja proizvođačima za zelenu električnu energiju, procjenjuje se da će manjkati između 100 i 150 milijuna kuna što bi već naredne godine građani mogli platiti višom cijenom struje, doznaje Poslovni dnevnik. Iz izvora bliskih Ministarstvu gospodarstva neslužbeno saznajemo da se razmatra novi plan o reguliranju naknade za obnovljive izvore energije koji plaćaju građani. Prema nacionalnom akcijskom planu odluka bi se trebala donijeti do kraja listopada, no upućeni kažu da je to teško očekivati s izborima pred vratima.

Iako zasad nitko ne želi spominjati mogućnost rasta tereta građanima, a time i računa za struju, to je čini se izgledno u narednoj godini. Iako neki naši sugovornici uvjeravaju da će s nižom otkupnom cijenom država moći nastaviti plaćati poticaje, drugi su skeptični smatrajući da će naknada građanima morati rasti sa sadašnjih 3,5 na najmanje 5 lipa po kilovatsatu. Novi zakon, koji struka naziva možda i najvažnijim propisom u energetici u posljednjih 10 godina, stupa na snagu 1. siječnja.

Njime je država snizila otkupnu cijenu koju opskrbljivači plaćaju operatoru tržišta električne energije (HROTE) sa 0,53 kune po kilovatsatu na 0,42 kune za obvezni otkup zelene energije. Prošle godine u HROTE-ov fond za poticanje proizvodnje zelene električne energije opskrbljivači su uplatili 492,5 milijuna kuna, a građani još 505,2 milijuna kuna kroz naknadu za obnovljive izvore od 3,5 lipe za svaki kilovatsat potrošene struje.  

Minus od 20 posto
Fond je prošle godine isplatio gotovo 825 milijuna kuna poticaja, čak 50 posto više nego godinu ranije. Osim što će ubuduće ostati kraći za dvadeset posto onog što su dosad plaćali opskrbljivači, rupu bi dodatno mogla produbiti činjenica da je količina otkupljene zelene energije u kontinuiranom porastu. Prema portalu energetika-net.hr računa se da će ove godine trebati otkupiti 1,2 teravatsata, a iduće godine 1,8 teravatsata, ovisno o broju postrojenja koji će ući u sustav poticaja. Hoće li u fondu za to biti dovoljno novca, u resornom ministarstvu i u fondu nisu htjeli komentirati.

Podsjetimo, oko 125.000 građana, odnosno između 60.000 i 70.000 kućanstava od prvog listopada imat će pravo na vaučere za podmirivanje troškova struje od 200 kuna. Kad je Vlada s opskrbljivačima dogovorila vaučere, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ustvrdio je da trošak izdavanja vaučera, koji će se pokrivati tzv. solidarnom naknadom od tri lipe po kilovatsatu utrošene energije, neće biti prebačen na cijenu struje već će ga snositi opskrbljivači.

Prema Vrdoljakovim riječima, oni su "prostor za to našli u nižim troškovima poslovanja, a kroz cijeli paket mjera za daljnji razvoj i liberalizaciju tržišta električne energije". Oduševljenje dogovorom s Vladom nisu skrivati ni sami opskrbljivači pa i je čelnik GEN-I-ja Robert Golob rekao da zbog uvođenja vaučera neće biti povećanja cijena struje. Premda se nijedna strana direktno nije prstom uprla u zakon o obnovljivim izvorima energije, Golob je indirektno potvrdio da potpisnici sporazuma s Vladom, HEP, RWE i GEN-I, zbog vaučera neće izvući deblji kraj. 

Niži troškovi
"Na ovu smo mjeru pristali, jer smo u dijalogu s Vladom uspjeli unaprijediti rješenja liberalizacije tržišta, na način koji nama snizuje troškove", rekao je prije dva tjedna Golob. Poznavatelji energetskog sektora pak napominju da u scenariju da se otkupna cijena zelene energije nije smanjila, stvorio bi se velik pritisak na ionako nevelike marže u opskrbi strujom, posebno kad su u pitanju veliki kupci.