Ekološka proizvodnja ima ključnu ulogu u zelenoj tranziciji i u borbi protiv klimatskih promjena te je strategija „Od polja do stola“ u središtu europskog Zelenog plana. Na temelju tih dokumenata Hrvatska donosi nacionalni Akcijski plan za razvoj ekološke poljoprivrede od 2023. do 2030., razdoblje koje označava prekretnicu u proizvodnji hrane. Stvaranje okvira za podršku ekološke proizvodnje, s jedne strane te edukacija građana i stvaranje potražnje, na drugoj, ključni su za uspjeh zelene transformacije u proizvodnji hrane.

Neodržive prakse konvencionalne poljoprivrede i dalje su glavni pokretač gubitka bioraznolikosti, ali i zagađenja voda, degradacije tla, emisije stakleničkih plinova itd. Na temelju znanstvenih studija, povijesnih podataka i analiza, postoji široki konsenzus o ključnoj ulozi ekološke proizvodnje i potrošnje. U Strategiji od polja do stola Europska komisija je definirala cilj: ‘do 2030. najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta u EU pod ekološkim uzgojem i značajno povećanje ekološke akvakulture’. Slijedom tih strategija, Europska komisija je u ožujku 2021. objavila Akcijski plan za razvoj ekološke poljoprivrede.

„Imamo dovoljno pokazatelja, uključujući zdravstvene rizike i bolesti, stanje prirodnih resursa i degradaciju okoliša, klimatske promjene, velike disrupcije u nabavnim lancima, pritisak na sniženje cijena proizvoda i rada itd., koji nam ukazuju na to da moramo mijenjati način na koji proizvodimo našu hranu, kako tretiramo prirodne resurse, životinje i ljude. To je ključno za kvalitetu života danas i za buduće generacije“, rekla je Sanja Bosančić, voditeljica HR eko foruma na početku konferencije.

Promjene u proizvodnji hrane nužne za zdravlje građana i ekosustava

Europski Zeleni plan je u središtu programa Europske Komisije, a njegov glavni cilj je održiva, klimatski neutralna Europa do 2050. godine, koja djeluje kao pokretač ulaganja i rasta. Poljoprivreda ima ključnu ulogu u postizanju ovih ciljeva. Upravo stoga su u središtu Zelenog plana Strategija od polja do stola i Strategija o bioraznolikosti, kako bi se ubrzala naša tranzicija ka pravednijem, zdravijem i ekološki održivijem sustavu proizvodnje hrane.

Na koji način je to povezano sa zdravljem građana, u uvodnoj poruci na HR eko forumu istaknula je Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu: „Znanstvena studija provedena u Francuskoj na sedamdeset tisuća ispitanika u pet godina pokazala je kako je učestalost raka znatno manja kod konzumenata eko hrane, nego kod onih koji je ne jedu. Ulaganje u povećanje konzumacije ekološke hrane se višestruko vraća kroz bolju zdravstvenu sliku. EU je to prepoznala te strategija Od polja do stola i akcijski plan za razvoj ekološke poljoprivrede sadrže mjere poticanja potražnje ekološke hrane. Smatram kako ekološki proizvođači moraju imati jasnu političku, financijsku i stručnu podršku odgovornih u našoj zemlji i EU.“

Prijedlog Nacionalnog akcijskog plana za razvoj ekološke poljoprivrede od 2023. do 2030. godine ispred Ministarstva poljoprivrede predstavio je mr.sc. Silvio Šimon. Radi se o strateškom dokumentu kojim  se utvrđuje daljnji smjer razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj, a obuhvaća 27 mjera poticanja ekološke proizvodnje i potrošnje. Njime je određen cilj da do 2030. godine najmanje 14% poljoprivrednih površina bude pod ekološkom proizvodnjom. Period je to u kojem će Hrvatska poljoprivreda iz EU proračuna na raspolaganju imati 3,8 milijardi Eura. Iako je njegovo usvanjanje bilo predviđeno za lipanj/srpanj ove godine, Akcijski plan još nije usvojen.

Ekološka poljoprivreda je prilika za iskupljenje

Na HR eko forumu izlaganje je održao i David Pejić, direktor Zrno eko imanja te ovogodišnji dobitnik nagrade Europske komisije za najboljeg ekološkog poljoprivrednika u Europi. Na najstarijem hrvatskom ekološkom imanju smještenom u Dubravi, u Zagrebačkoj županiji koje proizvodi više od 100 certificiranih ekoloških proizvoda. Na 22 hektara zajedno s 39 zaposlenika uzgaja oko 60 različitih kultura te primjerom pokazuje dosljedno provođenje načela ekološke poljoprivrede doprinoseći zdravlju, održivosti i bioraznolikosti.

„Kao civilizacija i društvo, još uvijek razotkrivamo nove načine na koje negativno utječemo na okoliš i ugrožavamo preduvjete za vlastiti opstanak. Sve je jasnije da su prakse konvencionalne poljoprivrede neodržive te da se krećemo prema budućnosti koja će na sadašnjost gledati s osuđujućim okom. U tom smislu, ekološka poljoprivreda nam nudi priliku za pozitivnu promjenu i iskupljenje.“, istaknuo je David Pejić.

Održavanje visokih standarda i stvaranje potražnje nužno za daljnji razvoj

Važan element daljnjeg razvoja ekološke proizvodnje hrane jest stvaranje potražnje, odnosno edukacija građana o prednostima konzumacije eko hrane, ali i zadržavanje povjerenja kupaca.

„Jedini način zadržavanja povjerenja kupaca u ekološke proizvode je držanje visokih standarda na svim razinama kao i stalna evolucija u poslovanju. Pri tome susrećemo se s različitim izazovima, no oni ne smiju biti razlog i opravdanje za snižavanje standarda“, rekla je u svom izlaganju na HR eko forumu direktorica Biovege, Jadranka Boban Pejić. 

Gradovi imaju sve veću i važniju ulogu u osmišljavanju i provođenju održivih politika hrane i transformaciji prema ekološkoj proizvodnji i eko hrani, o čemu je govorila Sonja Karoglan Todorović, direktorica neprofitnog ekološkog instituta Ecologica.

„Danas preko 70% stanovnika Europske unije živi u gradovima čija je politička i ekonomska moć izrazito velika. Ovo im daje mogućnost da osmišljavaju politike prilagođene lokalnim potrebama i koriste različite instrumente prema „zelenoj“ transformaciji, uključujući i proizvodnju i potrošnju hrane. Među ovim instrumentima, posebno mjesto ima zelena javna nabava koju mnogi gradovi koriste kako bi povećali potrošnju eko hrane u javnim ustanovama poput vrtića, škola i bolnica. Gradovi poput Beča i Copenhagena izvrsni su primjeri ovakvih praksi“, naglasila je Karoglan Todorović.

Pozitivni primjeri ekološke proizvodnje

Na osmom HR eko forumu dodijeljena su i priznanja za doprinos razvoju ekološke proizvodnje. Ovogodišnji laureati su:

Tvrtka Bovan – priznanje za doprinos razvoju kvalitete ekoloških proizvoda.

Njihovo Kota maslinovo ulje je međunarodno nagrađivani prehrambeni proizvod vrhunske kvalitete koji odgovara najvišim klasifikacijskim standardima ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Dobivena su iz plodova maslina certificirane ekološke proizvodnje koja se temelji na uzgoju autohtonih hrvatskih sorti. Ova su ulja osvojila niz prestižnih nagrada te ih s najvećim ponosom možemo istaknuti na svjetskoj maslinarskoj karti – i to s ekološkim certifikatom!

Brand Bite me – priznanje za inovativnost i razvoj novih ekoloških proizvoda

Ovaj brand je predvodnik globalnog pokreta prema novim standardima u sportskoj prehrani, izgrađenim na temelju stvarnih sportskih potreba, iskustva profesionalaca, prirodnih recepata i šireg razumijevanja naše povezanosti s okolišem. Svojom inovativnošću, kvalitetom i nastupom na domaćem i inozemnom tržištu njihovi certificirani ekološki proizvodi potvrđuju snagu dobre start up ideje.

Josip Kraljičković – za promicanje ekološke proizvodnje

Josip Kraljičković se kao dugogodišnji pročelnik Upravnog odbora za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije neumorno zalaže za razvoj ekološke poljoprivrede i proizvodnju ekološke hrane. Inicirao je izradu akcijskog plana uslijed čega je Zagrebačka županija prva predstavila dugoročnu viziju održive ekološke proizvodnje.

Osmi HR eko forum okuplja dionike na tržištu ekoproizvoda, a koliko je važna podrška i suradnje s domaćim ekološkim proizvođačima, izrazio je i dobitnik priznanja, Daniel Klinac, direktor tvrtke Bovan: „Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo ispred tvrtke Bovan d.o.o. primiti ovo lijepo priznanje za kvalitetu našeg maslinovog ulja Kota koje nas dodatno motivira za nove poslovne iskorake. Ovo priznanje služi i kao potvrda ispravnosti našeg izbora od samih početaka, a to je ekološki certificirana proizvodnja kao jedini održivi model upravljanja poljoprivrednim površinama koji jamči vrhunski proizvod bez negativnog utjecaja na korištene prirodne resurse.“, zaključio je.

Neupitno je da stanje okoliša, potrošački trendovi te institucionalni planovi upućuju na nužnost i veliki potencijal ekološke proizvodnje. Godine pred nama će značajno obilježiti put kojim će se ona dalje razvijati.