Zbog teške krize koja je zahvatila poljoprivredni sektor, osobito sektor stočarstva, novi Upravni odbor HPK na svojoj je prvoj sjednici zatražio od premijera Vlade da se u što hitnijem roku održi tematska sjednica Vlade, na kojoj bi se raspravljalo o stanju u stočarstvu i poljoprivredi, kao i prehrambenoj sigurnosti Hrvatske.

Cijene lete u nebo

Vlasnica OPG-a u Zagori: Zaboravite nekadašnje cijene hrane

Upravni odbor HPK ujedno je podržao Deklaraciju Višegradske skupine u kojoj se traži odgoda primjene Zajedničke poljoprivredne politike EU za godinu dana, odnosno da ona stupi na snagu 1.siječnja 2024. godine. Ovu Deklaraciju prošlog su tjedna potpisali predstavnici poljoprivrednih komora organizacija Višegradske skupine i Estonije, Litve, Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, koji su se sastali u Bratislavi i raspravljali o jačanju doprinosa naše regije sigurnosti opskrbe hranom u EU-u i u svijetu te su usvojili zajedničko stajalište.

“Zbog konstantnog povećanja cijena žitarica, ali i ostalih inputa, potrebne su hitne intervencije u vidu obuzdavanja cijena žitarica ili financijske pomoći kako bi se zadržao opstanak gospodarstava. Proizvodi od stoke (meso, mlijeko, jaja) ne pokrivaju niti 50 posto uloženog u hranu za životinje. Cijene na burzama pšenice i kukuruza ovih dana kreću se od 350-400 eura po toni, što je nezapamćeno. Na godišnjoj razni pšenica i kukuruz su poskupjeli čak 85% u odnosu na prošlu jesen, a u odnosu na period od prije godinu dana i višegodišnji prosjek cijene su veće 150%. Također, alarmantno je i poskupljenje vitamina, minerala i ostalih dodataka za prehranu stoke u iznosu od 200-400 %”, ističu iz HPK.

Stočari posebno pogođeni

“Vlada bi trebala pronaći model s kojim bi se proizvodnja zadržala, odnosno povećala, u protivnom će velik broj uzgajivača stoke odustati od proizvodnje budući da kroz proizvodnju mesa/mlijeka gube velike količine uloženog novca. Cijene proizvoda ni približno ne prate cijenu ulaznih troškova, a svugdje su već uračunate najavljene i isplaćene potpore koje ni približno nisu dovoljne za kompenzaciju gubitaka”, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Objavljujemo preporuke za Hrvatsku

Invazija na ‘žitnicu Europe’ novi je teški udar na lanac opskrbe hranom: Rast cijena neizbježan

U 2022. godini u odnosu na 2020. godinu očekuje se pad proizvodnje goveđega mesa za otprilike 4 % prema izračunu FAZOS-a, ali takva procjena može se smatrati konzervativnom s obzirom kako se sektor suočio sa brojnim problemima poput rasta cijena osnovnih inputa i energenata u kratkom razdoblju od 6 mjeseci. Broj stoke na razini Hrvatske je konstantno u padu, a s obzirom na nepovoljnu situaciju na tržištu, ukoliko se ne pronađe odgovarajući model, procjene su da će proizvodnja pasti dodatnih 25%.

U 2022. godini očekuje se i daljnji trend pada broja svinja u RH iz sličnih razloga, samo što bi procijenjeni pad broja svinja od 3,25 posto mogao biti i veći od predviđanja (procjene FAZOS-a su da će proizvodnja pasti dodatnih 30%) ukoliko se trenutne volatilnosti na tržištima energenata i osnovnih inputa ne stabiliziraju.

Veliki problemi su i u peradarstvu s obzirom da su peradari jedini sektor gdje se mora osigurati temperatura objekata 35˚C i koji su ovisni o kupnji žitarica. Proizvođači peradi ne mogu iz operativne dobiti podmiriti troškove plina, cijene svih ostalih troškova probijaju povijesne razine – dolazi do logističkih problema bilo sa pakiranjem proizvoda, transporta ili nečeg trećeg.

“Mora se uzeti trenutna globalna situaciju u obzir, te su od države potrebne hitne intervencije u vidu obuzdavanja cijena žitarica ili financijske pomoći kako bi se zadržala konkurentnost. Posljedice rata u Ukrajini sektor će svakako osjetiti, ponajviše u vidu povećanih troškova hrane za životinje, energenata, goriva”, naglašavaju u HPK.

Osigurati zalihe

Dodaju kako bi trebalo poduzeti hitnu mjeru omogućavanja zasijavanja neobrađenih poljoprivrednih površina u vlasništvu RH koja iz raznih razloga na natječajima nisu stavljena u funkciju ili natječaji uopće nisu raspisani.

“U ovim kriznim situacijama kada je proizvodna cijena kukuruza 50% niža od tržne, potrebno je omogućiti proizvođačima stoke da smanje troškove hrane za naredno razdoblje. Isto tako potrebno je osigurati robe u strateškim zalihama (robnim rezervama) kako bi se mogla dobiti po cijeni po kojoj je kupljena. U ovakvim globalnim situacijama važno je poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti kako bi se na vrijeme osigurale zalihe u slučaju sukoba širih razmjera i eskalacije u Europi”, zaključuju u HPK.

“Na probleme tržišta hrane ukazale su i države Višegradske skupine u svoj zajedničkoj deklaraciji čiji je potpisnik i HPK. Napominjemo da se vlade zemalja koje su blizu granice s Ukrajinom moraju u većoj mjeri nositi s posljedicama rata zbog čega ukazuju na to da vremenski okvir za provedbu novih pravila već jest vrlo zahtjevan (manje od šest mjeseci). Stoga je zatražena odgoda provedbe nove Zajedničke poljoprivredne politike EU za godinu dana, odnosno do 1.1.2024.”, kaže Mladen Jakopović.