Jadranska banka, koja od završetka sanacije više od godinu dana neuspješno traži kupca, izgledno ulazi pod kišobran Hrvatske poštanske banke (HPB).

Državna banka prošle godine provela je dubinsko snimanje ne skrivajući interes za povećanjem tržišnog udjela, a čini se da je i vlasnik konačno dao zeleno svjetlo pa bi ponuda za kupnju u narednih desetak dana mogla biti objavljena na Zagrebačkoj burzi, doznaje Poslovni dnevnik. S integriranom Jadranskom bankom, čija aktiva doseže skromnih 1,7 milijardi kuna, HPB će prvenstveno ojačati prisutnost na području Šibensko-kninske županije.

Tim će potezom aktivu podebljati na 21,5 milijardu kuna i svoj udio tržišnog kolača praktično izjednačiti s Addikom. O vrijednosti transakcije može se samo nagađati, no doznajemo se da neće biti simbolična. Nakon sanacije (koja je DAB stajala oko 350 milijuna kuna) država je za Jadransku tražila najmanje 50 milijuna. Kad je postalo izvjesno da je prodaja nemoguća misija zbog sumnjivog porijekla kapitala zainteresiranog kupca, neslužbeno se kalkuliralo da bi u državni portfelj HPB-a (tada se spominjala i varijanta s Croatia bankom) ući za simboličnu jednu kunu.

Iz HPB-a u ponedjeljak nisu željeli komentirati ambicije oko Jadranske. "Kao društvo čija je dionica uvrštena u Službeno tržište Zagrebačke burze Hrvatska poštanska banka nije u mogućnosti odgovoriti na pitanja o Jadranskoj banci ni o dokapitalizaciji", kratko su poručili. Akvizicija malog kreditora, koji je nagomilao 742 milijuna kuna gubitaka, označila bi uspješno okončanje prve sanacije po novim europskim 'bail-in' pravilima (u kojima je dio neosigurane štednje pretvoren u kapital, a štediše ostali bez novca), a ne na isključivi teret proračuna kao u devedesetima.

No, s druge strane za HPB otvara niz pitanja o tome koliko je Jadranska zapravo 'poželjna udavača'.  Ako je suditi po brojkama HNB-a s kraja prošle godine, Jadranska će u miraz donijeti 0,43 posto bankarskog tržišta vrlo ograničenom, iako turistički snažnom geografskom prostoru. Iako je brojka mala, za očišćeno poslovanje od repova iz prošlosti na zasićenom bankarskom tržištu, upućeni smatraju da i nije loš 'deal'. No, naši sugovornici ukazuju na to da je sanacija banke završena početkom 2017., a nekoliko mjeseci kasnije dogodio se kolaps Agrokora koji je bankarski sustav, po analizi HUB-a, u cjelini stajao 4,3 milijarde kuna rezervacija, upola više nego prije godinu dana.

U kojoj su mjeri eventualne rezervacije za Agrokor proknjižene naknadno, odnosno koliko je Jadranska sama sebi rušila cijenu prije prodaje, ostaje vidjeti na konkretnoj HPB-ovoj ponudi.  S tim je povezano i pitanje kapitala. Nakon što je država u prosincu nenadano otkazala dokapitalizaciju koja je banci za rast i razvoj trebala priskrbiti injekciju od 600 milijuna kuna, predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić rekao novinarima na predblagdanskom druženju da ih to ne sprečava u preuzimanju, no da bi se vrlo brzo nakon toga mogli naći na granici adekvatnosti kapitala.

Podsjetimo, regulator Poštansku smatra sistemski važnom bankom propisujući joj najmanje 15,5 posto stopu adekvatnosti što ona uredno premašuje na razini 18,1 posto. Nakon akvizicije udio u ukupnoj aktivi premašio bi pet posto, granicu nakon koje regulator ima strože zahtjeve za kapitalom pa prikupljanje kapitala ponovno postaje aktualno, samo je tada za očekivati da će se tražiti više od spomenutih 600 milijuna kuna.

Iako su iz krugova bliskih Vladi stizali signali da će pitanje kapitala naći na dnevnom redu do veljače, na toj je fronti zasad mirno. Neslužbeno doznajemo da se čeka konačna odluka o sudbini Jadranske (koja osim pripajanja praktično nema alternativu osim ključa u bravu što je politička noćna mora), a tek onda ponovno počinju razgovori s investitorima o kapitalu.