Hrvatska poštanska banka posljednja je u nizu banaka koja se odlučila na provjetravanje portfelja prodajom loših kredita. S dobivenim zelenim svjetlom regulatora prošlog petka prodala je dio lošeg portfelja građana B2 Kapitalu, podružnici norveškog B2 Holdinga, dobro poznatog kupca na tržištu duga koji posluje u 16 zemalja Europe.

Koliki je dio zajmova koji građani ne vraćaju HPB prodao (i uz koji diskont) zasad nije objavljeno, no izvjesno je da je banka time riješila manji dio problema budući da su građani urednije platiše od tvrtki, a ujedno i vraćaju manje iznose. Podsjetimo, još se čeka dozvola HNB za prodaju portfelja gospodarstvu tvrtki APS Delta.

Prodaja, ali i otpis

Iz izvješća HPB-a za 2015. može se iščitati da je banka klasifikacijom u B i C skupine (djelomično i potpuno nenadoknadivi krediti) procijenila da će teško ili nikako naplatiti čak 3,2 milijarde kuna, pri čemu je identificirala gubitak od 2,1 milijardu, no uz istodobno kolaterale vrijedne 1,8 milijardi kuna.

Većina loših kredita HPB-u odnosi se na tvrtke koje mu duguju 2,5 milijarde kuna, dok na segment stambenih kredita otpada oko 45 milijuna kuna, na kredite po kreditnim karticama 12 milijuna kuna i 708 milijuna čine ostali zajmovi. S prvim danom nove godine, HPB-u i ostalim bankama država je poreznom reformom omogućila da osim prodaje, alternativu za problematične kredita u knjigama pronađu u otpisima. Oni su i dosad bili mogući, no tek nakon što bi banka zbog poreznih propisa klijenta praktički bila prisiljena financijski uništiti.

No, budući da u praksi nije bila rijetkost da porezna uprava ipak odbije priznati otpis te banci de facto na ostvareni gubitak još i naplati porez, bankama je bilo isplativije držati loše kredite u knjigama i izdvajati rezervacije. No, s prvim danom siječnja izmjenama poreza na dobit, banke bez tužbi jednokratno mogu otpisati dio ili čitavo potraživanje koje je po pravilima HNB-a bio loš kredit na 31. prosinca 2015. i za toliko im se umanjuje porezna osnovica. Tim se potezom banke želi potaknuti na dogovor s klijentima koji možda ne mogu vraćati cijeli, ali mogu dio iznosa. Posljedično, krediti prestaju biti loši, bankama se smanjuju rezervacije i oslobađa kapital za novi početak kreditnog ciklusa.

Dobar zakon, loš pravilnik

Hoće li takva očito ‘win win’ situacija za klijente, banke i gospodarstvo zaživjeti, tek treba vidjeti. Bankari su zasad skeptični, kažu i prije je bilo dobrih zakona koji se u praksi bili komplicirani i neprovedivi. Ako je suditi po pravilnicima koji će pratiti poreznu reformu, u Ministarstvu financija žele maksimalno olakšati ovu mjeru. Posebnog pravilnika za otpise neće biti, potvrdili su nam u Poreznoj upravi, a detalji su u prijelaznim i završnim odredbama izmjenama zakona o porezu na dobit.

Otpis će se priznati ako se radi lošem kreditu nepovezanoj osobi koji je rezerviran s krajem 2015. (ostaje ipak pitanje s tretmanom rezervacijama u 2016.) Prihvate li banke tu, zasad jednokratnu mjeru, uz postojeću opciju prodaja, loši krediti uskoro bi sa sadašnjih 14,6 posto mogli pasti ispod 10 posto, i brže se od očekivanja približiti svojim pretkriznim razinama.