Svijet se suočava s nizom kriza, od geopolitičkih tenzija, klimatskih i demografskih promjena do tehnoloških disrupcija. Stoga, pitanje upravljanja rizicima nikad nije bilo važnije.

Dok velike sile vode trgovinske ratove, a globalni lanci vrijednosti su na testu otpornosti, mala otvorena ekonomija poput Hrvatske mora pronaći svoj put u kompleksnom labirintu izazova. U razgovoru za Poslovni TV Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Marsh Hrvatska, vodeće globalne kompanije za upravljanje rizicima, dala je uvid u ključne trendove koji oblikuju našu ekonomsku budućnost.

Kako biste opisali djelokrug Marsh McLennan i vašu ulogu u Hrvatskoj?
Marsh je dio grupacije Marsh McLennan, globalnog lidera u upravljanju rizicima i savjetovanju, s prisutnošću u 130 zemalja i šest kontinenata. Marsh McLennan djeluje kroz četiri kompanije, Marsh, upravljanje rizicima i posredovanju u osiguranju, Guy Carpenter, poslovi reosiguranja, Mercer, savjetovanje i upravljanje ljudskim potencijalima i Oliver Wyman, strategijama i transformacijom organizacija.

Marsh je sigurnosni pojas našim klijentima. Kada zavežete pojas i sjednete u auto, sigurniji ste da vam se ništa opasno neće dogoditi. U Hrvatskoj pružamo programe koji smanjuju rizike, od geopolitičkih do operativnih. Naša prednost je kombinacija lokalnog znanja i globalnih resursa.

Organizirate Global Risk Forum 10. travnja. Što možemo očekivati od konferencije?
Adria Risk Forum je vodeća regionalna konferencija posvećena globalnim rizicima i prilikama, a ove godine će se održati u Zagrebu, 10. travnja. Okupit ćemo stručnjake iz različitih industrija, predstavnike velikih kompanija poput Orbica, Valamara, JGL-a i Končara, te vodeće eksperte za upravljanje rizikom. Posebno ćemo predstaviti Global Risk Report, koji je nedavno prezentiran na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, a o tome će govoriti i naša posebna gošća, Lorraine Stack, glavna menadžerica za upravljanje rizicima u Europi.

Tema će biti kako poduzeća mogu učinkovito upravljati rizicima i izazovima poput geopolitičkih turbulencija, kibernetičkih prijetnji i nedostatka radne snage, ali i kako pronaći nove prilike za rast. Poseban fokus bit će na ljudskim potencijalima jer je to danas jedan od ključnih izazova za poslovanje. Više informacija i prijava dostupni su na službenoj stranici konferencije.

Koji su danas najveći globalni rizici u poslovanju?
Geopolitički rizik je neizbježan i trenutno na vrhu liste globalnih izazova. Klimatske promjene su već dugo prisutne kao ozbiljan problem, ali sve više pažnje privlače tehnološki rizici poput kibernetičke sigurnosti. Kada govorimo o Hrvatskoj, uz ove globalne rizike, nedostatak radne snage postaje jedan od ključnih problema s kojim se suočavamo. Rizike ne možemo izbjeći, ali možemo njima pametno upravljati.

Kako se geopolitičke promjene odražavaju na Hrvatsku?
Svijet funkcionira kao zakon spojenih posuda. Hrvatska je povijesno vezana uz Njemačku i druge zemlje Europske unije. Sve što se događa u tim državama prije ili kasnije utječe na naše gospodarstvo. Iako možda ne odmah, s vremenom ćemo osjetiti posljedice geopolitičkih promjena poput aktualnog uvođenja carina.

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

Nedostaju li Hrvatskoj jasne strategije razvoja?
Nažalost, djelujemo previše vatrogasno umjesto da osmišljavamo dugoročne strategije. Vlada bi trebala imati jasnu viziju ne samo za kraj mandata već za 2045. Dugoročni ciljevi trebali bi biti definirani u strateškim granama poput poljoprivrede ili IT sektora.

Svi makroekonomski pokazatelji u Hrvatskoj su dobri, ali ljudi to ne osjete. Zašto?
To je istina. Naši makroekonomski pokazatelji, poput rasta BDP-a ili kreditnog rejtinga, pokazuju dobro vođenu monetarnu politiku. Međutim, podjela tog rasta nije jednaka, još uvijek imamo 50 posto građana koji su ispod prosjeka i za koje ta povećanja ništa ne znače. Također, cijene hrane su od 2020. porasle 44 posto, što je veliki problem jer hranu svi kupuju svakodnevno i bez nje se ne može. U državama s nižim standardom, poput Hrvatske, značajan dio obiteljskog budžeta, nažalost, odlazi na osnovne potrebe.

Kada bi građani mogli osjetiti pozitivne učinke dobrih makroekonomskih pokazatelja?
Hrvatska je mala ekonomija koja uvelike ovisi o vanjskim faktorima. Trenutna geopolitička situacija i stanje u državama oko nas otežavaju očekivanje boljeg života. Nijemci već masovno štede, svjesni situacije, dok mi očekujemo dobru turističku sezonu koja čini 25 posto BDP-a. No, dugoročno bi trebalo raditi na strukturalnim promjenama kako bi se postigao održiv rast.

Koristimo li europske fondove na najbolji način?
Sigurno ima hvale vrijednih projekata, ali pitanje je ulažemo li dovoljno u inovacije i tehnološki napredak koji će donijeti dugoročnu vrijednost. S obzirom na našu veličinu i broj stanovnika, trebali bismo se više fokusirati na tehnologiju i ljudsko znanje kako bismo bili konkurentni.

Kako vidite trenutnu situaciju s radnom snagom u Hrvatskoj?
Mladi obrazovani ljudi odlaze iz Hrvatske, dok nam dolaze strani radnici koji većinom nisu kvalificirani na istoj razini. Pitanje priuštivog stanovanja ključno je ako želimo zadržati mlade ljude ovdje. Danas mladima treba 60 godina da otplate stan. Bez rješavanja problema stanovanja, odljev mozgova će se nastaviti. Integracija stranih radnika također predstavlja izazov zbog jezičnih barijera koje otežavaju komunikaciju.

Hoće li neka zanimanja nestati zbog umjetne inteligencije?
Da, ali selektivno. Poslovi s repetitivnim zadacima, primjerice, dio pravnih ili računovodstvenih poslova su ugroženi. No tehnologija donosi i nove prilike, primjerice u upravljanju kibernetičkim rizicima, stvaranju novih radnih mjesta do poboljšanja ‘work-life’ balansa. Umjetna inteligencija već sada mijenja način poslovanja, a ključ je iskoristiti njezin potencijal na najbolji način.

Jesu li tvrtke svjesne opasnosti kibernetičkih napada?
Kibernetička sigurnost je jedan od najvećih globalnih rizika danas. Tvrtke sve više prepoznaju potrebu za zaštitom podataka i ugovaranjem osiguranja od kibernetičkih napada. Osim prevencije, važno je imati plan za brzo vraćanje poslovanja u funkciju nakon napada. Primjer hakerskog napada na KBC Rebro pokazuje koliko su takvi incidenti ozbiljni i koliko smo ranjivi.

Kako je pandemija utjecala na ekonomiju Europe?
Mislim da je Hrvatska odlično reagirala. Pandemija je ubrzala digitalizaciju mnogih sektora, uključujući industriju osiguranja koja je tradicionalno konzervativna. Hibridni način rada postao je standard, a Covid-19 nas je naučio važnosti prilagodljivosti. Iako tiskanje novca i poticaji ljudima koji nisu radili za vrijeme pandemije jesu pridonijeli inflaciji, pitanje je što bi bilo da te mjere nisu poduzete.

Vidimo da Europa ulaže ogromna sredstva u obranu. Što to znači za ekonomiju?
Europa ima šansu preuzeti veću odgovornost i presložiti svoje karte. Neke su naše tvrtke uključene u taj proces i primjerice već sad sudjeluju u proizvodnji streljiva. Povećani izdaci za obranu mogli bi dovesti do povećanog zaduživanja, a time dodatno potaknuti inflaciju. No, svaka kriza donosi prilike. Na ovim prostorima smo navikli na promjene i izazove i vjerujem da smo naučeni prilagođavati se u teškim vremenima.

Kako ovakva nestabilna vremena utječu na tržište osiguranja?
Osiguranje je tu kao prevencija, da smanji rizik. U nestabilnim vremenima osiguranje postaje još važnije, ali često se zaboravlja njegova socijalna funkcija. Percepcija je da je osiguranje luksuz za dobrostojeće, no zapravo štiti najosjetljivije slojeve društva. Nažalost, u Hrvatskoj samo 25 posto nekretnina je osigurano, i to unatoč tomu da velik broj ljudi posjeduje neku nekretninu, gotovo 90 posto objekata za stanovanje je u privatnom vlasništvu.

Zašto tako mali postotak nekretnina u Hrvatskoj ima osiguranje?
Nažalost, mentalitet očekivanja da će država riješiti probleme kada nastanu još uvijek prevladava. Financijska pismenost također igra veliku ulogu. Mnogi građani ne znaju koliko bi premija osiguranja stajala za prosječan stan. Primjerice, nakon zagrebačkog potresa svega 0,5 posto šteta bilo je pokriveno osiguranjem. Premija za stan od 70 m² je oko 200 eura godišnje, no ljudi to i dalje smatraju nepotrebnim troškom. Osiguranje nije skupo koliko se misli, ali ljudi često biraju kratkoročne uštede umjesto dugoročne sigurnosti.

Također, ljudi se često žale na iznose koje im dodijeli osiguranje. Imaju li nerealna očekivanja?
Očekivanja klijenata često nisu usklađena s ugovornim uvjetima. Problem je nedostatak komunikacije i educiranja korisnika. Recimo, da vi ili ja imamo osigurane cipele i nosimo ih dvije godine. Ako se nešto dogodi tim cipelama, osiguranje vraća stvar u prvobitno stanje. Ne možete dobiti nove cipele jer u trenu štete nisu bile nove. Postoji dio osiguranja koji se zove osiguranje na novu vrijednost, ali ono se dodatno plaća.

Što je LeadYou i zašto ste ga osnovali?
LeadYou je udruga koju osnovana krajem 2024. godine kako bi okupljala žene na vodećim pozicijama, one koje su probile stakleni strop, kako bi podijelile iskustva i pomogle mlađim kolegicama u srednjem menadžmentu ili na početku karijera. Mi koje smo uspjele doći do vrha, preuzimamo odgovornost za društvo. Ne tražimo prostor već ga stvaramo. Naš cilj je stvaranje snažne zajednice liderica koje se međusobno podržavaju i žele utjecati na važna društvena pitanja. Fokus nije samo na rodnoj ravnopravnosti, već na širem društvenom utjecaju.

Koji su izazovi žena u poslovnom svijetu?
Biznis je još uvijek prvenstveno muškog roda. Muškarci se često promoviraju zbog potencijala, žene zbog dokazanih rezultata. LeadYou radi na tome da žene nauče kako istaknuti svoje kvalitete, stvarati ključne kontakte i preuzimati inicijativu, ne kopirajući muški stil već pronalazeći autentičan put. Ključ je u umrežavanju i međusobnoj podršci, što tradicionalno muškarci bolje koriste.

Što biste savjetovali sebi s 18 godina?
Manje perfekcionizma, a više pokušaja i istraživanja novih stvari. Iako sam zadovoljna svojim profesionalnim putem i volim posao koji radim, danas još jasnije shvaćam koliko su odnosi s ljudima ključni. Tijekom godina, iako dolazim iz matematičkog svijeta, kroz menadžment i upravljačke uloge sve sam se više okretala ljudima. Brojke razumijem i brojke su važne, one su poput prometnih znakova koji nas vode i usmjeravaju, ali zapravo odnosi s ljudima čine onu razliku hoće li neka tvrtka biti prosječna ili iznimno uspješna.