HERA je 10. studenog pokrenula 15-dnevnu javnu raspravu o "Desetogodišnjem planu razvoja hrvatske prijenosne mreže (2015.-2024.)" putem koje se savjetuje sa svim stvarnim ili potencijalnim korisnicima mreže, a oni koji sudjeluju dužni su dostaviti i dokaz da su stvarni korisnici mreže…

Novelirani desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže pripremljen je s osnovnom pretpostavkom porasta potrošnje električne energije i opterećenja EES prema umjerenijim stopama porasta u odnosu na one koje su primijenjene u prošloj verziji desetogodišnjeg plana te na temelju prikupljenih zahtjeva za priključak korisnika na prijenosnu mrežu. U obzir su uzeti planovi izgradnje novih elektrana, izlaska iz pogona postojećih elektrana, priključenja novih korisnika mreže te planovi izgradnje objekata HEP ODS. Prijenosna mreža je planirana za slijedeće iznose vršnog opterećenja po razmatranim vremenskim razdobljima: Razdoblje do 2020. godine Pmax = 3470 MW te Razdoblje iza 2020. godine Pmax = 3832 MW (u 2025. godini).

Pri izradi podloga za plan razvoja formirano je više scenarija ovisnih o izgradnji elektrana unutar hrvatskog EES, hidrološkim prilikama te pravcima uvoza električne energije. Također su dodatno na osnovne scenarije analizirane slijedeće situacije: maksimalno ljetno opterećenje, minimalno godišnje opterećenje, visok i nizak angažman vjetroelektrana unutar EES te različiti scenariji ovisni o priključku novih objekata (korisnika) na prijenosnu mrežu.

Korištena metodologija ovog desetogodišnjeg plana razvoja hrvatske prijenosne mreže odgovara u potpunosti kriterijima planiranja mreže definiranim unutar postojećih Mrežnih pravila, a također je usklađena, kroz međunarodnu suradnju HOPS-a u okviru ENTSO-E i projekata EU, koliko je to primjenjivo, s odgovarajućim metodologijama operatora prijenosnih sustava u većini zemalja EU.

Ta metodologija, osim izrade klasičnih, determinističkih analiza (tokovi snaga, n-1 analiza sigurnosti), predviđa i izradu odgovarajućih ekonomsko-financijskih analiza, sve kako bi se dobili prijedlozi tehno-ekonomski optimalnih potrebnih investicija u prijenosnu mrežu.

Plan revitalizacije određen je koristeći kriterije i metodologiju utemeljenu na stvarnom stanju promatranih jedinica, na očekivanom životnom vijeku i ulozi pojedinačnih jedinica unutar EES.

Ovaj plan predstavlja sintezu rezultata Desetogodišnjeg plana razvoja za razdoblje 2014.-2023. te svih dosadašnjih pojedinačnih studijskih istraživanja s ciljem utvrđivanja potrebnih i objektivnih elektroenergetskih podloga za optimalno planiranje razvoja prijenosne mreže. 

Samim time predstavlja i moguću važnu podlogu za izradu drugih relevantnih planskih dokumenata na državnoj razini te za kvalitetnije sudjelovanje u izradi odgovarajućih planova na regionalnoj i paneuropskoj razini, kao i ostvarivanje (su)financiranja investicija kroz odgovarajuće EU fondove i druge prikladne izvore. Prema izvršenim analizama može se kao najvažnije zaključiti slijedeće:

400 kV mrežu (vodove) unutar razmatranog razdoblja će, osim u dijelu priključka novih proizvodnih postrojenja, biti potrebno dodatno pojačavati u slučaju izgradnje većeg broja proizvodnih postrojenja na području Like i Dalmacije (TE, HE, VE snage 800 MW ili više), što se ocjenjuje i najvjerojatnijim scenarijem mogućeg elektroenergetskog razvoja na području Hrvatske. Takva pojačanja će omogućiti revitalizacija starog 220 kV dalekovoda na potezu Konjsko-Brinje(Lika), sa prijelazom na 400 kV razinu,

unutar razmatranog razdoblja predviđa se izgradnja novog interkonektivnog 400 kV dalekovoda od nove TS 400/220 kV Lika prema BiH, do Bihaća i Banja Luke, sukladno takvom regionalnom planu razvoja prijenosne mreže (RgIp) na području jugoistočne Europe (RG CSE), odnosno sukladno TYNDP 2012 unutar ENTSO-E,

potreba za izgradnjom nove TS 400/110 kV Drava u sjeverozapadnom dijelu EES te za izgradnjom TS 400/110 kV Đakovo, prolongirana je ovim planom u razdoblje nakon 2024. godine, a u stvarnosti će ovisiti o porastu konzuma na području sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije,

u slučaju velike izgradnje vjetroelektrana na pojedinim područjima gdje je 110 kV mreža nedostatna za prihvat proizvodnje VE (područja oko Gračaca i Knina) planirani su objekti za zonski priključak istih, odnosno nove TS 400(220)/110 kV Gračac i Knin-Pađene kojima bi se proizvodnja grupa VE prenosila u 400(220) kV mrežu, koje bi se odmah dimenzionirale i za planirani prijelaz voda 220 kV Konjsko – Brinje(Lika) na 400 kV. Potrebno je napomenuti da za razmatrani scenarij izgradnje VE ukupne snage do 800 MW nema još potrebe za izgradnjom prethodno navedenih TS,

radi održavanja dozvoljenog naponskog profila u 400 kV mreži potrebno je početkom promatranog razdoblja unutar predvidivo TS Konjsko i TS Ernestinovo ugraditi odgovarajuće FACTS uređaje snage predvidivo po 150 Mvar, pri čemu će konačne lokacije i snage kompenzacijskih uređaja biti definirane studijom izvodljivosti koja se trenutno izrađuje,

unutar razmatranog razdoblja vidljiva je potreba za izgradnjom TS 220/110 kV Vodnjan (prva faza 1×150 MVA, druga faza 2×150 MVA), za ugradnjom dodatnih transformatora 220/110 kV, 150 MVA u TS Konjsko i moguće TS Melina ovisno o porastu konzuma i priključku novih kupaca, dok se puštanje u pogon TS 220/110 kV Vrboran ovim planom prolongira u razdoblje nakon 2024. godine;

– u HE Senj bit će optimalno zamijeniti postojeći stari i dotrajali mrežni transformator 220/110 kV, 150 MVA, s novim transformatorom iste snage, koji će imati mogućnost kose regulacije, radi regulacije tokova djelatne snage prvenstveno u okolnoj 110 kV mreži, čime se ublažava problem plasmana snage HE Senj zbog mogućih zagušenja u 110 kV mreži radi izgradnje lokalnih VE te odgađa potreba za izgradnjom novog 110 kV dalekovoda na potezu Senj – Crikvenica odnosno povećanjem prijenosne moći postojećeg dalekovoda 110 kV između TS Crikvenica i VE Vrataruša,

– ostalu 220 kV mrežu unutar razmatranog razdoblja bit će potrebno pojačavati sukladno planovima priključenja novih proizvodnih objekata, planovima povezivanja 400 kV i 220 kV razine, uključujući već spomenutu revitalizaciju i prijelaz na 400 kV razinu starih 220 kV dalekovoda na potezu Konjsko – Brinje (Lika),

– značajni dio ukupnih investicija u razvoj i revitalizaciju prijenosne mreže odnosi se na 110 kV mrežu, koju će trebati lokalno pojačavati bilo izgradnjom novih vodova, bilo povećanjem prijenosne moći prilikom revitalizacije postojećih vodova primjenom novih tehnologija visokotemperaturnih vodiča malog provjesa II generacije (HTLS, odnosno ACCC i ACCR vodiči), vodeći računa o ekonomskoj opravdanosti takvih zahvata,

– za zagrebačku 110 kV prijenosnu mrežu je za razmatrano razdoblje utvrđeno da se primjenom odgovarajuće topologije 110 kV mreže sa sekcioniranjem u TE TO Zagreb održavaju zadovoljavajuće kratkospojne prilike, sa strujama kratkog spoja koje neće prijeći razinu od 40 kA, uz zadržavanje povoljnih tokova snaga,

– u predviđeni razvoj i izgradnju te revitalizaciju prijenosne mreže trebat će unutar promatranog razdoblja do 2024. godine investirati oko 8,23 milijardi kuna ukupno,

– HOPS će iz vlastitih sredstava financirati izgradnju pojačanja mreže od sustavnog značaja, revitalizaciju objekata, ICT infrastrukturu, zamjene i rekonstrukcije opreme po prijenosnim područjima te uobičajene ostale investicije u ukupnom iznosu od oko 5,07 milijardi kuna, dok će se za ostala pojačanja prijenosne mreže sredstva prikupiti od korisnika mreže temeljem odgovarajućih propisa i pravilnika,

– uz pretpostavku jednakih godišnjih ulaganja, u razdoblju do 2024. godine HOPS iz vlastitih sredstava planira ulagati prosječno oko 507 milijuna kuna/godišnje u investicije,

– ostatak ulaganja ostvarit će se dinamikom ovisnom o realizaciji planova korisnika mreže te ovisno o prikupljanju sredstava temeljem važećih zakona i podzakonskih akata,

– neriješen ostaje način financiranja objekata iz plana HEP ODS, u ukupnom iznosu od oko 814 milijuna kuna do 2024. godine te je u najskorijem razdoblju potrebno pronaći rješenje te situacije,

– jedan dio budućih ograničenja u mreži može se otkloniti redispečingom i ostalim aktivnim mjerama u vođenju pogona sustava, što upućuje na nužnost stalnog usavršavanja sustava vođenja EES, kako tehnološki ulaganjem u ICT infrastrukturu tako i u pogledu ljudskih resursa, budući da poboljšanja u sustavu vođenja mogu dovesti do vidljivih ušteda u troškovima prijenosa električne energije,
značajnija integracija VE u EES Hrvatske podrazumijeva značajno povećanje troškova za energiju uravnoteženja, kao i za pomoćne usluge (pored značajnog povećanja investicijskih ulaganja u potrebna pojačanja prijenosne mreže kod vrlo visoke razine integracije VE), pri čemu je potrebno jasno razlučiti da takvi troškovi ne bi smjeli dodatno opterećivati poslovanje HOPS-a kako ga ne bi onemogućili u izvršavanju svojih ostalih obveza i prema drugim korisnicima prijenosne mreže uz VE,

– takva značajnija integracija VE u hrvatski EES (tj. više od oko 400 MW) neće biti moguća ukoliko se efikasno i cjelovito ne riješi problem regulacije snage i frekvencije te energije uravnoteženja u cijelom hrvatskom EES-u. Stoga HOPS predlaže kratkoročne i dugoročne mjere za rješenja tog problema, koje su dijelom izvan njegovih nadležnosti.

Predmetni desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže u Republici Hrvatskoj obuhvaća nove objekte prijenosne mreže koji su studijski istraženi na razini studije predizvodljivosti, što znači da će se pri izradi kratkoročnih planova razvoja provoditi dodatna istraživanja njihove tehno-ekonomske opravdanosti izgradnje te mogućnosti izgradnje s obzirom na prostorna, ekološka i druga ograničenja. To znači da će se vršiti novelacije prilikom donošenja novog desetogodišnjeg plana s obzirom na nove spoznaje i informacije, eventualna prostorna i ekološka ograničenja te druge utjecajne faktore.