Saborska zastupnica Održivog razvoja Hrvatske (ORaH) i bivša SDP-ova ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy danas je za pomoćnika ministra financije Branka Šegona čiju je smjenu jučer najavio premijer Zoran Milanović istaknula kako misli da je ta ostavka jako zakašnjela te da se može postaviti i odgovornost ministra financija Slavka Linića ukoliko je prije imao sve informacije o tom slučaju.
"Na premijeru je hoće li dati ili neće dati podršku svom ministru financija", rekla je Holy u Hrvatskom saboru novinarima upitana bi li onda Linić trebao otići.
"Ja se nikada ne uspoređujem s drugima i ne smatram da je moj odlazak iz Vlade bio sporan. Smatram da Vlada treba držati do visoke moralne ljestvice i da je normalno da ljudi koji se bave politikom trebaju odgovarati za ono što rade. Međutim, ja ni na koji način ne bih uspoređivala svoj slučaj sa slučajem Šegona zato što se kod mene nije radilo o kršenju zakona", rekla je Holy upitana za komentar najavljene Šegonove smjene i uporedbu s njenom ostavkom s ministarske dužnosti zbog maila u kojem se zauzela za ostanak na poslu supruge svog tadašnjeg stranačkog kolege iz SDP-a.
Kazala je da se radilo o političkoj pogrešci za koju je platila opravdanu političku cijenu, a da se ovdje radi ipak o 31 milijunu kuna povlaštenog kredita za koji je upitno je li Šegon, da je bio običan građanin, imao pravo dobiti takav kredit. "Mislim da tu trebaju određene institucije sustava odraditi svoj posao", dodala je.
Premijer Zoran Milanović najavio je jučer da će zbog sumnje u sukob interesa biti smijenjen pomoćnik ministra financija Branko Šegon, te da u tom smislu neće čekati odluku Povjerenstva o odlučivanju o sukobu interesa.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Holy, slažemo se s tobom! / mi bi ga katapultirali- odmah!/
na-pomolu-afera-slicna-planinskoj
vrdoljakova-potraga-za-crnim-zlatom-mogla-bi-hrvatsku-zaviti-u-crno
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/113620-na-pomolu-afera-slicna-planinskoj-vrdoljakova-potraga-za-crnim-zlatom-mogla-bi-hrvatsku-zaviti-u-crno.html
DEUTSCHE WELLE
‘Hrvatski političari nisu ni omirisali naftu’
U Hrvatskoj su se čule bombastične izjave o zalihama nafte i plina na dnu Jadrana.
Stručnjaci se pak pitaju, što je tu novog još od istraživanja koje je davno provela INA, a i zašto se sad zanemaruje ta kompanija?
Deutsche Welle
Senzacionalno je proteklih tjedana u Hrvatskoj odjeknula vijest o otkriću potencijalnih većih zaliha nafte i plina ispod dna Jadranskog mora, na hrvatskoj strani.
Time je zaključeno seizmičko istraživanje geoloških struktura podmorja, što ga je prethodnih mjeseci provela norveška tvrtka Spectrum Geo, u dogovoru s Vladom RH.
Ali, iza navedenog golemog i bučnog optimizma stao je u biti ponajprije hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, donosi Deutsche Welle.
„Baš kao da tek sad prvi put započinje istraživanje u Hrvatskoj, a da mi prethodnih 60 godina nismo radili ništa“, rekao je na to za Deutsche Welle akademik Mirko Zelić, predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU-a te Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG).
Skepsa kojom je dočekao pitanja o službenim reakcijama na najnovije snimanje, bila je tako više nego očita od početka našeg razgovora.
Ni državna agencija ne ulijeva povjerenje
Ina već gotovo 20 do 30 godina ima u posjedu približno jednake i jednako precizne nalaze, naime, s oko 75 tisuća dužnih kilometara snimki u 2D tehnici i manjim dijelom u 3D.
Obzirom na obavljena bušenja podmorja, saznanja Ine su čak i opipljivija, no sad se vlada radi pokretanja daljnjeg istraživačkog i mogućeg eksploatacijskog ciklusa, ipak liberalno okrenula otvorenom svjetskom tržištu.
Naš vjerojatno najveći autoritet u tom području u cijelosti nije zadovoljan tim pristupom.
„Agencija za ugljikovodike pri Ministarstvu gospodarstva, ako je suditi po imenima za koja čujem da se tamo zasad okupljaju, ne ulijeva povjerenje. To bi bilo glavno tijelo izvršne vlasti za taj sektor, a mislim da nitko od njih nije nikad ni omirisao naftu“, riječi su akademika Zelića.
„Čudna je i pompa uz koju se vijest o završetku istraživanja pustila u javnost“, dodao je na to inženjer geologije Josip Križ iz HUNIG-a, inače jedan od vodećih stručnjaka Ine prilikom njezinog čuvenog otkrića naftnih zaliha u Siriji.
Ali, kao što je naša – ili bar dijelom naša – kompanija nedavno zbog loše državne politike ostala bez tog izuzetnog posla, tako je i danas, u vezi s podmorjem Jadrana, mnogo toga u najmanju ruku nejasno i sumnjivo.
S tim što su i pojedini stručni informatori već izjavljivali kako je postotak vjerojatnosti za uspješnu eksploataciju u ovoj fazi nizak, jednoznamenkast.
Rizici u ugovaranju eksploatacije
“Ipak, sve će ovisiti o bušenju“, nastavlja Josip Križ.
“Jer, tek bušotine mogu zadovoljiti šest od sedam kriterija neophodnih za isplativu eksploataciju.
Snimanje odgovara samo na jedan, iako je nova tehnologija snimanja možda i nešto kvalitetnija od one ranije“. Zelić i Križ upozoravaju na opasnosti koje prijete u fazi vladina ugovaranja koncesioniranja s naftnim kompanijama, za daljnje istraživanje i eksploataciju te podjelu profita. Sve ovisi o umješnosti politike, jer se na detaljima ugovora mogu izgubiti ogromne svote novca.
Pojašnjeno nam je o čemu se radi:
u međunarodnom naftaškom biznisu postoje u osnovi tri glavna tipa ugovora između vlada i velikih kompanija koje preuzimaju rizik preliminarnih bušenja, a bez čega nema izvjesne zarade.
U zakučastim odnosima koji se pritom uspostavljaju, već s obzirom na razne posebnosti pojedine situacije, mogu se snaći isključivo iskusni, verzirani stručnjaci.
„Ali, dok je većina drugih zemalja posljednjih desetljeća preuzimala glavninu naftnog biznisa iz privatnih ruku u državne kompanije, radi kontrole toga neusporedivog prihoda“, kritičan je akademik Zelić, „indikativno je za ovaj slučaj da je Hrvatska……
VL :
“Sumnivo ispitivanje Hrvatskog podmorja:”
” Holy : Je li Vlada norveškoj tvrtki dala strateške podatke o Jadranu ?”
Koga briga za Šegona i kreditiće od par desetaka miliona ?
Tu u Jadranu radi se o miliardama Dolara .
Istraživanje Jadrana osamdesetih godina vršila je INA i snimke postoje .
Sada Vlada daje istraživanje Norvežanima da oni trguju s njima.
Svi iz Vlade mudro šute o tome pa čak šute i korumpirani pizde-domaći izdajnici koji su istraživanje Jadrana vršili prije.
Tako je to kod nas.
Love Kokošare a one koji mažnjavaju miliarde nitko za ništa ne pita.
Hrvatski političari nisu ni omirisali naftu
http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/hrvatski-politicari-nisu-ni-omirisali-naftu-918508
Uključite se u raspravu