Europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan u ekskluzivnom intervju za Agrobiz otkrio je kako radi na pronalaženju rješenja spora Hrvatske i Slovenije oko terana. 

Zadnje istraživanje Eurobarometra pokazalo je da velika većina građana EU smatra poljoprivredu i razvoj ruralnih prostora važnima za budućnost država članica EU. Koliko ste zadovoljni tim istraživanjem?

Istraživanja Eurobarometra o poljoprivredi i Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) provode se redovito kako bi se pratilo javno mišljenje o nizu pitanja relevantnih za rad Komisije i kako bi se to mišljenje ugradilo u naša promišljanja o budućem razvoju politike. Posljednje istraživanje zaista pokazuje da su poljoprivreda i ruralni prostor važni za većinu Europljana. Zapravo, nakon sličnih anketa provedenih 2006., 2007., 2009. i 2013., ova posljednja potvrđuje da se podrška povećava. Sa zanimanjem primjećujem da građani Hrvatske stavljaju veći naglasak nego državljani drugih zemalja na važnost toga da poljoprivrednici ohrabruju i poboljšavaju život u ruralnim područjima. Također, Hrvati jasnije nego većina drugih građana shvaća da naša poljoprivredna politika ne služi samo poljoprivrednicima, nego svim građanima.

Istovremeno postoje elementi koji pokazuju gdje možda moramo napraviti poboljšanja. Poput niske razine (30%) onih koji smatraju da su svjesni Zajedničke poljoprivredne politike, dakle politike koja pomaže da se ostvare stvari koje smatraju važnima.

Hrvatski građani imaju velika očekivanja od ZPP-a i EU, ali još uvijek imamo negativne trendove u proizvodnji i trgovini (raste uvoz). Tržište je preplavljeno jeftinijom robom, što ruši konkurentnost domaće poljoprivrede. Kako u takvoj situaciji EU može pomoći?

Članstvom u EU poljoprivredno-prehrambeni sektor Hrvatske postao je dijelom jedinstvenog tržišta EU s 500 milijuna potrošača. Postupno uvođenje ZPP-ovih izravnih plaćanja pomoći će hrvatskim poljoprivrednicima da stabiliziraju prihod svojih farmi. Također bih naglasio da u hrvatskom Programu ruralnog razvoja postoje razne mogućnosti financiranja koje će pomoći poljoprivrednicima u investiranju u godinama koje dolaze, što će im pomoći da postanu konkurentniji. Dostupne su im i savjetodavne usluge, kao i druge mjere koje ohrabruju poljoprivrednike da zajedno rade u proizvođačkim organizacijama kako bi imali snažniju pregovaračku poziciju u lancu opskrbe hranom.

Pojedine udruge kritiziraju hrvatski Program ruralnog razvoja i traže reviziju jer smatraju da su investicijske mjere previše usmjerene na velike, a premalo na male poljoprivrednike. Jeste li dobili službeni prigovor od bilo koga iz Hrvatske? Jesu li takve intervencije moguće te koliko su one opasne, odnosno može li se izgubiti vrijeme i novac?

Komisija je pomno pratila pripremanje svih programa ruralnog razvoja (PRR), ali, naravno, na vlastima zemalja članica jest da definiraju precizne kriterije. Na vaše konkretno pitanje mogu reći da su me obavijestili da hrvatski PRR sadrži kriterije odabira koji bi trebali dati pravo prvenstva farmama srednje veličine i da hrvatski PRR propisuje kako velikim farmama može ići ne više od 50 posto iznosa predviđenog za modernizaciju. Također bih želio podsjetiti da je uspostavljen cilj s brojem farmi koje bi trebale imati korist od ove mjere, a taj se cilj neće ispuniti ako se bespovratna sredstva dodjeljuju prevelikom broju velikih farmi. Postoje razne mjere, pored bespovratnih sredstava za investicije, od kojih manje farme mogu imati koristi. Naprimjer, preko udruga proizvođača ili savjetodavne usluge.

Čitav intervju pogledajte ovdje.