Svjedoci smo vremena kad svaka godina piše novu povijest na vrlo neobičan način. Nakon predaha od korona krize, 2022. pamtit ćemo po inflaciji te rastu američkog dolara i kamatnih stopa, što u fatalnoj kombinaciji na svim financijskim tržištima donosi gubitke, kočenje potrošnje, a potom i usporavanje cijelog ostalog tržišta.
Nijednom u posljednjih 20 godina nije se na svjetskoj financijskoj sceni dogodilo da su obveznička i dionička tržišta zajedno na putu prema dolje. Globalno, pogođene su sve klase imovine i teško se mogao izbjeći gubitak, neovisno je li novac deponiran u banci ili uložen u zlato, mirovinske ili ETF obvezničke fondove.
A ljubitelji brze i lake zarade na kriptoimovini posebno su na gubitku, jer svaka nestabilnost i neravnoteža, posebno tamo gdje nema uređenosti i regulative, budi jaču paniku i nekontrolirane reakcije velikih igrača, dok mali ostaju kratkih rukava.
Sljedeće godine očekujemo bolje brojke, ali nema pouzdanih prognoza. Kao gotovo nikad dosad analitičari su u potpunom razmimoilaženju u predviđanjima koje kroje. Utješno je što Hrvatska kao buduća članica europodručja ima bolju zaštitu od rasta kamatnih stopa od zemalja izvan tog područja ili EU-a. Domaći financijski sektor je likvidan, stabilan i otporniji nego što je to bio na početku svjetske financijske krize. Prinosi na hrvatske državne obveznice rastu, ali u boljoj su poziciji od prinosa susjednih zemalja koje nisu u europodručju.
Uz vidljiv pad državnog duga, državni proračun zasad je u dobrom stanju. U strukturi nebankarske financijske imovine štednja u mirovinskim fondovima daleko je najveća i, ako inflacija uspori, oporavak prinosa i uz postojeću ulagačku strukturu može donijeti smirenje. Da se dopustilo veće ulaženje u rizike koje su mnogi ranije zazivali, gubici mirovinskih fondova bili bi znatno veći.
Ipak, ostaje zajednička briga kako od manje predvidljivog budućeg nastavka inflacije i recesije zaštititi najranjiviji dio stanovništva. Uz to, ne možemo zanemariti energetsku tranziciju i postupni prelazak na obnovljive izvore energije.
Posebnu pažnju treba posvetiti digitalizaciji i tehnologiji u financijama. Euro će donijeti prilike da postanemo investicijski atraktivniji, bolji izvoznik i pružatelj usluga, ali tek će vrijeme pokazati hoćemo li prve signale oporavka uz početak turističke sezone dočekati nakon zime, s prvim danima proljeća.
