Hrvatska je po rastu cijena nekretnina na vrhu u Europskoj uniji. Najizraženije je to na obali i u Zagrebu. Zato zagrebačka gradska vlast radi na master planu kojim bi se trebale stabilizirati cijene najma stanova. Strategija uključuje izgradnju novih stanova, ali i otkup nekretnina od fizičkih osoba, javlja HRT. 

Grad Zagreb raspolaže s gotovo 7000 stanova, no to nije dovoljno da se zadovolje potrebe. Zato se planira izgradnja pete zgrade u Podbrežju gdje bi svoj dom našlo 900 mladih Zagrepčana u takozvanom priuštivom stanovanju.

“Cijene su potpuno izvan kontrole i mislimo s ovom zgradom malo na toj vagi vratiti stvar u balans”, rekao je Luka Korlaet, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika.

No daleko je to od balansa. Ni tih novih 280 gradskih stanova neće zadovoljiti potrebe tržišta. Zato se pregovara s nekoliko europskih razvojnih banaka i traže nove lokacije, i to ne samo na periferiji. Primjerice, dio stanova trebao bi biti na mjestu nekadašnjeg Bloka Badel u središtu grada.

U isto vrijeme teško je dogovor postići kada cijene i dalje rastu – prema mišljenju mnogih – neopravdano.

“Oko 10, 12 posto narastao je sav građevinski materijal koji se koristi za gradnju, a cijene su narasle 20, 30 posto. Tu se već pokazuje taj nesrazmjer, da nije baš 100 posto opravdano, nego se malo vjerojatno iskoristila situacija, ali to je apsolutno sa svim proizvodima, nije samo s nekretninama”, kaže Sanjin Rastovac, agent za promet nekretninama.

9000 eura za kvadrat?!

Pala prodaja stanova u Zagrebu. Netko je lani platio stan od 120 kvadrata više od milijun eura

Novi krug APN-a, prihodi od iznajmljivanja, ali i niske kamate glavni su generatori potražnje, kao i nedonošenje porezne reforme kojom bi se, uvjereni su stručnjaci, stvari vratile na početak.

“Taj porez na nekretnine bi upravo trebao prisiliti vlasnike nekretnina da aktiviraju iste i na taj način svoje druge, treće ili četvrte nekretnine stave u funkciju ili kroz najam ili kroz prodaju”, kaže investicijski analitičar Filip Vučagić.

Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da je u Zagrebu gotovo 50 tisuća privatnih stanova prazno, a većina njih u rukama je manjeg broja ljudi. U gradu zato imaju ideju.

“Razmatramo i to da počnemo otkupljivati te prazne stambene jedinice da one ne bi bile takav inertni kapital koji je naprosto tu, a nije tu”, kaže Korlaet.

Izlaz iz začaranog kruga postoji, a prvi korak, uvjereni su u gradu, bit će upravo gradski stanovi koji će, kad se izgrade, smanjiti potražnju, a time i cijene na tržištu.