DUBROVNIK- Bosanskohercegovačko povjerenstvo za utvrđivanje granice ustvrdilo je kako je nedvojbeno da otočići Mali i Veliki školj te vrh poluotoka Kleka pripadaju BiH. Stav susjedne države, koja bi ovakvim razgraničenjem dobila znatno veći pristup otvorenom moru, ali i više od polovice malostonskog zaljeva, ne čudi jer hrvatska strana još od 1999. godine zastupa isto stajalište, koje nije u suprotnosti s mišljenjem stručnjaka i politike BiH. No povijesne činjenice nikako ne daju zapravo ni bosanskohercegovačkim ni hrvatskim stručnjacima.

Oporbena retorika
Županijska skupština je još 1999. godine imala izvanrednu sjednicu zbog granice na Kleku. Zadatak da županijskim vijećnicima objasni kako je takvo razgraničenje (tada je komisiju uime Hrvatske vodio Željko Dobranović) sasvim normalno i “najviše što se moglo postići” dobio je šef diplomacije Mate Granić. Uporno je Granić davanje dubrovačkog teritorija branio nikada potpisanim sporazumom o razgraničenju katastarskih općina Ston i Neum iz 1974. godine. Oporba je tada, u čemu je prednjačio tadašnji HSS-ovac Srećko Kljunak, tražila njegovu smjenu, ali i ostavke ministara policije i financija Ivana Penića i Borislava Škegre. Usto su najavili potpuni zaokret na tom pitanju kada dođu na vlast. Besmislena argumenatacija, osobito kada je među vijećnicima bio i Dubrovčanin Ivo Gučić, predstavnik obitelji koja traži povrat dva otočića, dovela je do toga da se Granić, obasut svakakvim riječima, iznervirao. Kap koja je prelila čašu Granićeve mirnoće bila je priča i aluzija koju je kroz nju provukao sada već bivši HSS-ovac Marinko Filipović. Govorio je, naime, o mletačkom inženjeru Zauroviću koji je crtao granicu između Venecije i Osmanskog Carstva, ali tako da je za stanovitu količinu zlata naštetio svojima. Mletački obavještajci doznali su sve okolnosti mutnog posla pa je Zauroviću u grlo uliveno istaljeno zlato koje je kao nagradu dobio od Osmanlija. Filipović je poručio kako bi to trebalo učiniti i današnjim izdajnicima i trgovcima teritorijem. Dakle, tadašnja oproba je tvrdila kako je teritorij dubrovački i kako će, ako oni ikada dođu na vlast, to ispraviti. Čak je načinjena i vrijedna knjiga četvorice autora (Vekarić-Ćosić-Kapetanić-Ljubić) s povijesnim prikazom granice na Kleku od 1333. kada je Ston kupila dubrovačka komuna, preko sporazuma u Srijemskim Karlovcima 1699. i Požarevcu 1714. godine (kojim se Republika Ragusa od Venecije zaštitila Osmanlijama na način da im je na istoku dala Sutorinu, danas na ulazu u Crnu Goru, te na zapadu Neum) pa sve do SFRJ. No kada je opozicija smijenila HDZ 2000. ništa se tome slično nije dogodilo.

Jasni dokazi
SDP-ov šef diplomacije Tonino Picula od protivnika Granićevih argumenata pretvorio se u zagovaratelja. Pala je i ta Vlada i HDZ je ponovno na vlasti. HSP-ovac Tonči Tadić, koji je za razliku od većine dubrovačkih političara (osim Srećka Kljunka, osnivača Južnohrvatske stranke) u više navrata javno kritizirao granične vratolomije, javnosti je otkrio kako je u svibnju prošle godine u Šibeniku mješovita međudržavna radna skupina za razgraničenje Hrvatske i BiH parafirala sporazum kojim također stoji na onoj istoj poziciji Granićevih argumenata. Zanimljivo je da se Granić, nakon što je osnovao, a potom napustio DC, i završio kao savjetnik HSP-a, predomislio. Kazao je kako Vlada treba dobro razmisliti što joj je činiti u pitanju Kleka. No kada se to govorilo njemu 1999. godine, nije htio ni čuti. Svakako, ostalo je nejasno zašto su čak tri hrvatske vlade ostale pri istom stajalištu pored toliko jasnih dokaza koje su iznijela četvorica autora u knjizi koja je i podijeljena saborskim zastupnicima.

Tadić: Sporno parafiranje u Šibeniku

HSP-ov saborski zastupnik Tonči Tadić i županijski lider stranke Željko Kulišić pokušali su koncem prošle godine organizirati novu izvanrednu sjednicu Županijske skupštine o granicama. No ubrzo je došlo do krize vlasti i ponovljenih izbora pa je HSP prešao u oporbene redove. S inicijativom HSP nije nastavio, ali nam je Tadić, nakon izlaska bosanskohercegovačkih stručnjaka za granicu u javnost, najavio kako će stranka na neki način djelovati kako bi spriječila da vrh Kleka pripadne BiH. Tadić najspornijim drži stajalište hrvatskog državnog vrha, koji je apostrofiran parafiranjem šibenskog sporazuma 5. svibnja 2005. godine od strane međudržavne radne skupine.