Na sumnje da Vlada u tržišnoj ekonomiji ima raspoloživih alata za reguliranje cijena roba i usluga premijer Andrej Plenković jako se trudi uvjeriti da misli ozbiljno kad od trgovaca i proizvođača traži njihovo vraćanje na stanje prije uvođenja eura.

Onima u koji to dobrovoljno ne naprave, a dan D tempiran je, slučajno ili ne, baš na ovaj – petak 13., Vlada će promptno uzvratiti. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, gostujući jučer na Večernji TV, potvrdio je da su ukidanja subvencija koje su omogućili poduzetnicima, poput nižih cijena struje i goriva, jedna od opcija.

Upravo to što u susjednoj Sloveniji poduzetnici plaćaju i 60% skuplju struju razlog je više po Filipoviću da se kod nas nitko od poduzetnika ne može pozivati na narasle troškove energije kod pravdanja za svoja poskupljenja. Druga opcija na raspolaganju Vladi je proširenje liste proizvoda koji imaju kontroliranu cijenu s postojećih devet na 100, 200 ili 300 proizvoda.

Prvi paket, koji je Vlada odredila u rujnu prošle godine, spuštajući za 30 posto cijene osnovnih proizvoda koji se najviše koriste u kućanstvima (suncokretovo ulje, mlijeko s 2,8 posto mliječne masti, glatko i oštro brašno, bijeli šećer, cijelo pile, svinjski vrat s kostima i svinjski vrat bez kosti, te miješano mljeveno meso), po Filipovićevim riječima dao je rezultat, jer je kod sedam proizvoda cijena danas i niža od postavljene vladinom uredbom.

Ova mjera, odluči li se Vlada za nju, bila bi također kratkoročna, primjerice do kraja ožujka. Iako ju Filipović nije naveo, jedna od mjera kažnjavanja zarade od povećanja cijena kroz uvođenje eura koju se u vladinim krugovima spominje u kontekstu moguće penalizacije ‘konverzacijskih poskupljenja’ je i porez na ekstraprofit.

Taj jednokratni porez koji je uveden kao solidaran za one koji su u 2022. imali dobit veću od 20 posto prosjeka ostvarenog u odnosu na prethodne četiri godine tako bi se mogao prolongirati i za dobit u 2023., uz znatno širi obuhvat poduzetnika koji će ga plaćati.

Zakonom o tom ekstra porezu, koji je potkraj godine podigao na noge velike poduzetnike koji su se netom počeli oporavljati nakon pandemijskih loših godina, cenzus je postavljen na tvrtke s prihodima većim od 300 milijuna kuna. Bude li takva mjera uvedena, a taj cenzus osjetno snižen, sasvim sigurno će na nogama biti puno veći broj nezadovoljnih, pogotovo među onima koji doista nisu posezali za većim cijenama.

Kako, međutim, utvrditi tko su, kako ih Plenković naziva, prevaranti i tko je, koristeći konverziju, neopravdano u Hrvatskoj zaradio podižući cijene? Pitanje je to koje nije realno zadovoljiti sporadičnim “češljanjem” terena koje trenutno provode državni inspektori, a koji su već u prvim izlascima utvrdili značajna poskupljenja.

Po Filipovićevim riječima, u trgovini su poskupljenja od 3 do 19 posto, primjerice pekarskih proizvoda, čokolade i maslaca, dok je u ugostiteljstvu rast cijena do 10 posto, a usluge su poskupjele od 10 do 80 posto. ”Nikakav input nije porastao preko vikenda između 31. prosinca i 1. siječnja da bi netko tako mogao podići cijene”, zaključio je Filipović.

Pravdaju se – akcijama
Poslodavci negativno reagiraju na najave iz Vlade. Predsjednik HUP-a Mihael Furjan prije svega kaže da nema dojam da je sve poskupjelo u trgovinama. To što su cijene otišle gore po njegovom pojašnjenju odraz je velikih akcija s kraja prošle godine, zbog čega se potrošačima s uvođenjem eura čini da su cijene značajnije porasle.

”Uvjeren sam da je 95 posto subjekata dobro izračunalo cijene”, dodao je Furjan, pojašnjavajući i kako poduzetnici, kada mijenjaju cijene, to čine na početku kvartala, što se opet poklopilo s uvođenjem eura. Sami trgovci, koji su i najviše prozivani zbog poskupljenja, ne samo da negiraju poskupljenja i njihovo dovođenje u vezu s eurom nego su zauzeli beskompromisni stav u kojem ne dopuštaju nikome, pa ni Vladi, da im određuje kada i koliko mogu podizati svoje cijene.

Do porasta cijena, kažu trgovci okupljeni u HUP-ovu Udrugu trgovine, došlo je unatrag zadnjih godinu i pol dana, a intenzivno u zadnjem kvartalu 2022., ali ne zbog eura.

”Pogrešno je prikazivati da je euro kriv, tako se radi šteta ukupnom gospodarstvu. Schengen i euro uvelike doprinose cijelom gospodarstvu, tako da je javna rasprava otišla u potpuno krivom smjeru” istaknuli su iz HUP Udruge trgovine, dolijevajući očito ulje na vatru u odnosima s Vladom.

Za poslodavce je, sudeći prema stajalištima predsjednika njihovog udruženja, jedino efikasno rješenje prepustiti sve potrošačima, koji jedini mogu sankcionirati prevaru time da ne kupuju robu ili uslugu čija je cijena nerealno visoka.

Nekorektna manjina
”Ne pijete kavu tamo gdje se osjećate prevarenima”, savjetuje Furjan, unaprijed ogorčen mogućnošću da bi nakon svega, obistine li se najave iz Vlade, u Hrvatskoj mogli ostati bez slobodnog tržišta. On napominje da će građani u uvjetima tržišne utakmice sigurno donositi racionalne odluke i ako je netko poskupio uslugu za 20 posto prošetati par metara dalje kod drugoga gdje je povoljnije.

Najave novih poreza kao korekcije za nenadana poskupljenja po Furjanovom mišljenju samo će rezultirati daljnjim rastom cijena i padom potrošnje. Osim toga, napominje kako plaće u Hrvatskoj nisu pratile inflaciju, što povlači i manju potrošnju, te će i to po njegovim procjenama pridonijeti osvještavanju dijela proizvođača i natjerati ih da spuste cijene.

No, on i dalje ustrajava na tome da većina poduzetnika može objasniti svoj porast cijena, te da je tek mali broj postupio nekorektno. Koliko su, doista, cijene proizvoda u maloprodaji porasle s prvim danom hrvatskog članstva u Eurozoni, statistika će pokazati s odgodom, kao što, pokazalo se, bilježe i udruge potrošača koje su službeno angažirane da prate kretanja cijena.

No, Plenković sasvim sigurno neće biti sklon popuštanju i zaboravu, s obzirom da je i javno doveo u vezu lov u mutnom i uvođenje eura, te otvoreno dao do znanja da ne želi da netko pokvari taj događaj i iskoristi za svoj džep. Tim više što u EU članicama inflacija jenjava, a s ovime u Hrvatskoj to neće biti slučaj.