Hoće li otpad u Hrvatskoj ikad postati resurs?

Autor: Katja Knežević , 13. studeni 2024. u 14:14
Foto: Josip Mikacic/PIXSELL

Vrlo je lako uočiti i istaknuti primjere dobre prakse među općinama i gradovima, ustvrđeno je tijekom rasprave. Kontinuirano prednjače Prelog, Čakovec, Koprivnica i Virovitica, a od velikih gradova svojim se naporima za zeleniju budućnost u portfelju gospodarenja otpadom ističe Osijek.

Hoće li smeće u Hrvatskoj ikad postati resurs, pitanje je koje za sobom povlači smjer budućnosti gospodarenja otpadom kojeg želimo implementirati u našoj zemlji. Jedna je to i od ključnih tema koju su u jedan na jedan razgovoru pročešljali direktor Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen i glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević, a u sklopu konferencije “Waste Management: Novi početak” Poslovnog dnevnika koja se održala u zagrebačkom hotelu International. Cilj je, među ostalim, bio okupiti stručnjake za gospodarenje otpadom iz Hrvatske i svijeta kako bi se umrežili, razmijenili iskustva i kreirali najbolju praksu, a naglasak je bio na transferu znanja i vještina.

Direktor Fonda Balen osvrnuo se prvenstveno na izvješće o komunalnom otpadu za 2023. kojeg je nedavno objavilo Ministarstva zaštite okoliša  i zelene tranzicije. Ono, naime, pokazuje kako je u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj ostvaren značajan napredak u području gospodarenja otpadom.

-Ne treba zaboraviti da je u tom periodu osigurano gotovo pola milijarde eura, što iz nacionalnih, što iz europskih sredstava, a taj je iznos usmjeren, među ostalim prema sanaciji gotovo 220 divljih odlagališta te izgradnji infrastrukture u smislu centara za gospodarenje otpadom. Konkretnom, četiri su već izgrađena, još toliko ih je u fazi izgradnje, a za tri se ishodi potrebna dokumentacija. Ono što građani najviše osjete jest da smo osigurali milijun i pol kontejnera za smeće, a upravo to su oni oni mali kotačići koji daju širu sliku u poboljšanju gospodarenja otpadom koji se itekako osjeti. U čitavom je procesu ključna edukacija, stoga je važno sazivati ovakve konferencije- poručio je Balen pa dometnuo kako se u posljednjih osam godina, na nacionalnoj razini, stopa odvojenog prikupljanja otpada povećala za 24 posto, a reciklaža za 21 posto. Spuštanjem na lokalnu razinu, vrlo je lako uočiti i istaknuti primjere dobre prakse među općinama i gradovima, ustvrđeno je tijekom rasprave. Kontinuirano prednjače Prelog, Čakovec, Koprivnica i Virovitica, a od velikih gradova svojim se naporima za zeleniju budućnost u portfelju gospodarenja otpadom ističe Osijek. Kao izazov se pak, dometnuo je to Nišević, usklađivanje situacije u priobalnom dijelu zemlje gdje turistička sezona nameće specifične izazove za čelnike lokalnih zajednica. Tijekom sezone, pojasnio je Balen, bilježi se porast smeća od čak deset posto.

-Ipak, treba istaknuti pozitivne primjere koji razvijaju strategije u tom smjeru pa tako neke otočke općine i gradovi poput paške Novalje rade na harmonizaciji sustava. Ideja iza zakonodavnog okvira na razini čitave države jest da lokalne zajednice vlastitim menadžmentom doprinose stabilizaciji postojećih izazova u tom smislu i da to shvate kao neku komparativnu prednosti u turizmu jer moramo biti svjesni da gospodarenje otpadom nije puka priča koja stoji sama za sebe, već kao resurs. Želimo zaokružen sustav, a krajnji je cilj, naravno, poboljšanje kvalitete života naših građana i zaštita okoliša- kazao je Balen.

Iako sredstva i zakonodavne smjernice postoje, nametnulo se pitanje sindroma od kojeg, ustvrdio je Nišević, hrvatsko društvo neizmjerno pati. “Ja sam za, ali ne u mom dvorištu”, rečenica je koja se, složio se i direktor Fonda nerijetko može čuti u našem okruženju.

-Zatvaranje određenih odlagališta povlačilo je pitanje izgradnje centara za gospodarenje otpadom za što su osigurana sredstva iz operativnog fonda koherentnosti i kohezije. S druge strane, imali smo situaciju da neke jedinice lokalne samouprave jednostavno nisu htjele takva rješenja uz zbrinjavanje otpada iz drugih gradova i općina, unatoč tome što će dobiti sredstva i što mogu ostvariti dodatni prihod kada bi zaprimali “tuđe” smeće. Mogu navesti primjer dobre prakse gdje smo kao Fond sufinancirali projektnu dokumentaciju za prvu energanu centra gospodarenja otpadom Šibenik Bikarac, s gotovo tri milijuna eura. Cilj je, kroz specifične procese, sačuvati toplinsku i električnu energiju za tamošnju poslovnu zonu. To je primjer kružnog gospodarenja koja je krenula s lokalne inicijative. Stav je fonda da integralna energetska uporaba nije u koliziji, već se one međusobno mogu jako dobro upotpunjavati- zaključio je Balen.

Komentirajte prvi

Organizator
Partner
Partneri
Partner

New Report

Close