Primjena satelita u svemiru sve je šira. Oni imaju komunikacijsku, navigacijsku, meteorološku, vojnu, špijunsku svrhu. No, u slanju satelita u orbitu Hrvatska zaostaje. Kako je otkrila Daniela Jović, voditeljica projekta CroCube, projekta koji bi već sljedeće godine u svemir trebao lansirati prvi hrvatski satelit, Slovenija ima dva satelita u svemiru, koliko i Albanija, a jedan najavljuje Vlada Crne Gore.

“Nadamo se da će i hrvatska Vlada i nadležno ministarstvo prepoznati važnost naše misije koja je od nacionalnog interesa”, poručuje Jović s godišnje konferencije HAKOM-a G Dan. Ukupnih 120 tisuća eura za lansiranje CroCube-a, inicijativa na kojoj radi 20-ak volontera, prikuplja se putem crowdfunding kampanje. Do danas su prikupili trećinu iznosa. No bez obzira na prikupljena sredstva CroCube će biti lansiran u siječnju 2024. jer ima podršku slovačke kompanije Spacemanic, ističe Jović.

Prilika i za male tvrtke

“Naša je motivacija lansiranja prvog satelita u orbitu omogućiti iskorak za veće i ambicioznije misije koje će pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i svemirski ekosustav u industriji koja stvara visoku dodanu vrijednost”, ističe. Primjerice, navodi, prama podacima NASA-e na jedan uložen dolara u svemirsku industriju vraća se sedam dolara. Slovačka, iz koje dolazi Jović, dobar je primjer da lansiranje malog satelita, teškog svega 1,1 kilogram, može pokrenuti industriju. Primjerice, pet godina nakon što su lansirali prvi satelit (na čijem su razvoju radili deset godina) ekosustav broji 40-ak tvrtki. Imaju i “Slovačku kozmičku kancelariju” koja pomaže razvoju i umrežavanju kompanija.

Industrija je to koja je tek u razvoju te pruža velike mogućnosti razvoja. Bio je to i motiv regulatornoj agenciji HAKOM-u da ovogodišnju konferenciju posveti temi o kojoj se u Hrvatskoj slabo govori – satelitima. No, neki joj ipak posvećuju zasluženu pažnju. Tako je zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), potaknut demokratizacijom svemira, prije dvije godine pokrenuo kolegij Svemirske tehnologije. “Svemir više nije rezerviran za velike igrače. Danas i male tvrtke mogu raditi na razvoju visokih svemirskih tehnologija, a mi tome moramo dati doprinos”, poručio je Josip Vuković sa Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije FER-a. Primjerice, danas je dostupna velika količina podataka iz svemira, a Europa traži njihovu primjenu, od one u poljoprivredi, planiranju prostora, zaštiti okolišu… ali i šire, od samog promatranja zemlje, ističe Vuković. Svoj doprinos FER daje razvojem više projekata koji djeluju pod kapom FERSAT-a. Jedan je razvoj modula za karakterizaciju izvora svjetlosnog onečišćenja koji, kroz otprilike dvije godine, planiraju lansirati u svemir. Drugi je projekt kvantnih komunikacija. Na pitanje zašto razvoj svemirskih tehnologija nije razvijen u Hrvatskoj profesor s FER-a smatra da se na “svemir kod nas još gleda kao na nešto nedokučivo i izvan dosega”. “Nadam se da će naši projekti kao i primjeri država koje su u razvoju svemirskih tehnologija vrlo uspješne, to promijeniti”, ističe Vuković.

Ericsson vidi interes

Tu bi promjenu trebale motivirati i aktivnosti EU-a koje se odvijaju u okviru projekta IRIS². Riječ je o projektu koji podrazumijeva novu europsku infrastrukturu za otpornost, međusobno povezivanje i sigurnost putem satelita, a koji bi trebao do 2027. osigurati najsuvremeniji sustav povezivanja. Projekt je na konferenciji G Dan predstavio Philipp Scheidemann, stručnjak za aplikacije iz Agencije Europske unije za svemirski program (EUSPA), koji je pritom naveo da domaće, kao i sve europske kompanije, za razvoj svemirskih tehnologija na raspolaganju imaju dostupne milijune eura potpora kroz Horizon Europe, program namijenjen ulaganjima u istraživanje i razvoj te CASSINI natječaj.

A hoće li satelitska komunikacija zamijeniti zemaljsku? Teško. Između ostalog, zamjena nije tema. Dvije su to tehnologije koje bi se u budućnosti trebale nadopunjavati, kaže Hrvoje Hadžić, iz Ericsson Nikole Tesle.

“Cijeloj je industriji u interesu omogućiti komunikaciju svih. Dakle, onima koji nemaju pristup mobilnoj komunikaciji trebalo bi osigurati pristup satelitskoj komunikaciji”, ističe.

No, mobilna satelitska komunikacija nije jednostavna za implementaciju i još je mnogo izazova pred industrijom. Primjerice, satelitski su mobiteli “cigle” s velikom antenom. Industrija mora osmisliti rješenja kako te velike antene i čipove ugraditi u današnje mobitele. Globalni Ericsson u tome vidi interes te u razvoju satelitske komunikacije već surađuju s brojnim svjetskim kompanijama, poput francuskog Thalesa, a za suradnju s tvrtkama iz sektora zainteresiran je i lokalni Ericsson Nikola Tesla.

Za djelić svemira, u kojem vlada sve veća gužva, nitko ne treba brinuti, poručio je Marijan Globan iz HAKOM-a.

“Sve zemlje svijeta imaju osiguran pristup”, ističe dodajući da je izmjenom propisa 2021. prvi put u Hrvatskoj omogućeno izdavanje dozvola za lansiranje satelita. Sljedeće godine prvi bi satelit, napokon, trebao biti i lansiran.