Gubitak prihoda zbog zakonskih izmjena dostavljači Wolta uskoro bi mogli amortizirati kroz nove izvore prihoda koje će ova platforma uskoro uvesti, a to je naknada putem cestovne udaljenosti umjesto zračne, penali restoranima kod kojih se dugo čeka narudžba te novi obračun bonusa koji planiraju objaviti do kraja ožujka.

Prava na bolovanje i osiguranje dodatno će im se zajamčiti kroz uvođenje registra posrednika u zapošljavanju dostavljača, takozvanih agregatora, istaknuli su predstavnici tvrtke Wolt Zagreb na susretu s novinarima kojeg su organizirali povodom najave još jednog prosvjeda dostavljača najavljenog za danas.

Reakcija Uprave
Dio dostavljača održao je nedavno prosvjed zbog pada prihoda koji će im uslijediti temeljem novih zakona, no u Woltu kažu da oni nemaju puno veze s dobrim dijelom traženja dostavljača, jer oni nisu poslodavci.

“Bilo je jako puno nejasnoća i neistinitih navoda po medijima ovih dana koje su naštetile reputaciji platforme koja u Hrvatskoj bilježi konstanatan rast i dobre ocjene korisnika i dostavljača. Zato smo odlučili pojasniti osnovne postavke platformskog rada i ulogu svih u ovom lancu, uz poruku da smo mi uvijek za dijalog vezan uz one stvari na koje možemo utjecati.

Wolt Zagreb pozdravlja donošenje zakonskih izmjena jer će se njima suzbiti neprijavljeni rad te urediti minimalna razina prava i radni uvjeti dostavljača koji su najvažnija karika u našem poslovanju. Država je tu napravila najbolje što je mogla, uvažili su brojne argumente i prijedloge platformi i agregatora, i još se čeka regulativa platformskog rada na razini EU”, istaknuo je Marin Šušnjar, generalni direktor Wolta za Hrvatsku.

Ipak, novim Zakonom o radu i Zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada praktički je ukinut platformski rad i zarada po učinku koja je bila smisao čitavog koncepta gig ekonomije. S 1. ožujkom tako za oko 30% padaju i plaće dostavljača i prihodi tvrtki koje ih zapošljavaju.

Naime, platformski rad omogućava plaćanje prema učinku, a ne prema fiksnom mjesečnom iznosu i dostavljač je dosad bio taj koji je odlučivao koliko će se od njegovog bruto iznosa isplaćivati za doprinose državi.

Sada svaki partner dostavljač mora biti prijavljen na onoliki broj sati koje odradi, do maksimalnih 40 sati tjedno, što je ograničenje i za ostale zaposlenike u Hrvatskoj. Ugovor o radu koji uključuje pitanja godišnjih odmora i bolovanja, plaćanja doprinosa te drugih prava i obveza, dostavljač sklapa s agregatorom koji mu kao posrednik isplaćuje plaću.

Inače, Hrvatska će biti prva zemlja u EU koja u svom radnom pravu ima zakonsku regulativu rada putem platformi. Ograničavanje sati rada najveći je problem radnika koji su plaćeni po učinku, kažu nam dostavljači s kojima smo pričali, iako ne planiraju ni prosvjedovati ni zasad odustati od ovog posla.

Ograničavanje sati rada
“Dogodit će nam se da u danima s manje prometa ispucamo sate, koje više ne smijemo odraditi u danima kad je veći promet. Dodatan problem nastat će ljeti, kad je promet u Zagrebu slab. Poseban će problem biti s restoranima koji loše procijene vrijeme dostave, pa moramo čekati i po pola sata jelo, ako još imamo gubitak vremena kod korisnika, ode nam sat na jednu narudžbu”, pojašnjavaju dostavljači kojima bi najdraži model bio onaj u skandinavskim zemljama, gdje dostavljači rade bez posrednika i plaćaju paušalan porez.

Šušnjar otkriva kako se stoga planira uvođenje penala restoranima koji kasne s narudžbama, s tim da će taj sav iznos ići dostavljačima. Ističe kako podizanje cijene usluga dostave nije rješenje, jer bi se korisnici ptebacili na druge platforme koje već jesu jeftinije od Wolta, koji pak intenzivno ulaže u poboljšanje usluge.

Ističu i kako dostavljači mogu birati za kojeg će posrednika (agregatora) raditi, s tim da ima i onih koji uplaćuju i veće police osiguranja od minimalnih, istaknuli su jučer vodeći predstavnici agregatora na novinarskom briefingu, dodajući da se oni već dulje vrijeme zalažu za uvođenje reda.

Inače, dodatno uvođenje reda ide s 1. siječnja iduće godine, kad posrednici neće moći sklapati ugovor o poslovanju s digitalnim platformama ako prethodno neće biti upisani u registar koji vodi Ministarstvo rada. Baze će se povezati s Poreznom upravom, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i pratit će se svakog radnika, tko koliko radi, u koje vrijeme i za kojeg poslodavca.

Izračun jedne dostave

Kako bi bilo što jasnije kako funkcionira platformski rad i koliko platforma na tome zaradi, iz Wolta su nam dali izračun jedne dostave koji prenosimo.

Pizzeria XY ima ugovorenu suradnju sa Woltom preko čije aplikacije korisnik naručuje dostavu pizze čija je cijena u restoranu 10 eura. Korisnik plaća 11.10 eura gdje je uračunata usluga dostave od 1.1 eura. Kako provizija koju Wolt naplaćuje Pizzeriji XY iznosi 28 posto, Wolt svom partneru naplaćuje 2.8€ za izvršenu uslugu.

Tih 2.8€ uz 1.1€ od naplate usluge dostave zajedno čine prihod od ove narudžbe u iznosu od 3.9€. S troškovne strane, Wolt će od ovog prihoda platiti transakcijski trošak u iznosu od 0.11€, a tu je i trošak dostave obzirom da su partneri dostavljači plaćeni po učinku i ta stavka može iznositi 2.8€.

Time ukupni trošak ove dostave za Wolt iznosi 2.91€ pa je profit koji je Wolt ostvario na ovoj narudžbi 0.99€ (3.9€ – 2.91€). Od toga platforma pokriva ostale troškove kao što su korisnička podrška, marketing, troškovi ureda te plaće zaposlenika, kažu u Woltu.

Inače, prema posljednjim javno objavljenim podacima o polsovanju, tvrtka Wolt Zagreb u 2021. godini na 118,5 milijuna kuna prihoda imala je neto dobit od milijun kuna.