Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je upozorila ulagače u kriptoimovinu da ta imovina trenutno ima obilježja špekulativnog ulaganja u kojem riskiraju izgubiti dio ili cijeli iznos uloženog, pri čemu ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga.

Kriptoimovina trenutačno ima obilježja špekulativnog ulaganja, napominje HNB-e u priopćenju te upozorava da ulaganjem u kriptoimovinu ulagači riskiraju izgubiti dio ili cjelokupni iznos uloženog i to zbog nekoliko razloga.

Kao prvo, ističu da kriptoimovina nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, kao ni bilo kojega javnog tijela.

Mrkva i batina

‘Kripto igrači više neće biti tako slobodni, ali će lakše do ulagača’

Opatijska konferencija

Žigman: Promet u mjenjačnicama kriptovaluta rame uz rame sa Zagrebačkom burzom

Podsjećaju i da uloženi iznos nije osiguran, odnosno nije u sustavu zaštite potrošača kao primjerice sustav osiguranja depozita u kojemu je bankovni depozit osiguran do iznosa od 100.000 eura i nije u sustavu zaštite ulagatelja.

Također, napominju da ne postoji ni nadležna institucija kojoj se pojedinac može obratiti ni posebna pravna zaštita glede gubitaka uzrokovanih transakcijama ili ulaganjem u kriptoimovinu.

“Kod korištenja i ulaganja kriptoimovine potrebno je upotrijebiti visoku razinu opreza. Ne preporučujemo ulaganje u kriptoimovinu iznosa većeg od onog koji ste spremni izgubiti”, navode iz središnje banke.

Upotreba kriptovaluta u platne svrhe gotovo nepostojeća

Iz HNB-a pritom pojašnjavaju da kriptoimovina označuje elektroničke kriptografske zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano, a koji sami po sebi nemaju vrijednost.

Njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene. Upotreba kriptoimovine kao novca  ̶  u platne svrhe  ̶  gotovo je nepostojeća, ističu iz HNB-a.

Kao iznimka od pravila da je riječ o elektroničkim zapisima bez vrijednosti, u novije su se vrijeme pojavili tzv. stabilni zapisi (engl. stablecoins). Izdavatelji tih zapisa tvrde da imaju pokriće (jamstvo) u određenoj vrsti imovine za svaki izdani digitalni zapis (npr. u zlatu, u vrijednosnim papirima, u gotovini  ̶  američkim dolarima ili eurima i sl.), kažu iz HNB-a, no navode i da tim vrstama kriptoimovine treba pristupiti s oprezom ponajprije stoga što struktura imovine tvrtki izdavatelja nije transparentna.

Stoga u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, postoji visok rizik da izdavatelji neće moći pravodobno (likvidnost) ni vrijednosno (solventnost) zadovoljiti potražnju klijenata za iskupom izdanih zapisa, upozoravaju.

Također, navode da je kriptoimovina tek djelomično regulirana pravnim propisima Hrvatske i EU-a, i to u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Trenutačno su u tijeku pregovori u okviru Vijeća EU-a glede uredbe o tržištima kriptoimovine kojom bi se nastojalo regulirati izdavatelje kriptoimovine te pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Tom uredbom želi se zaštiti potrošače i uspostaviti jasan pravni okvir za sve sudionike jedinstvenoga europskog tržišta, a njezino stupanje na snagu, odnosno reguliranje izdavanja i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom, ne očekuje se prije 2023. godine, kažu u HNB-u.

Dodaju i da u Hrvatskoj ne postoje izdavatelji kriptoimovine, dok je njihov broj i volumen u EU-u ograničen. Važni izdavatelji kriptoimovine nalaze se izvan EU-a, a u slučaju spora prema izdavateljima, za korisnike bi takav postupak mogao biti vrlo skup, a ujedno i izvan dosega nadležnosti hrvatskih vlasti, navode iz HNB-a.

Iz HNB-a upozoravaju i da pojedinci koji se upuštaju u kupoprodaju kriptoimovine, razmjenu ili bilo koju drugu aktivnost povezanu s kriptoimovinom ne uživaju jednaku razinu pravne zaštite kao što je imaju pri kupoprodaji službenih valuta ili pri korištenju reguliranim financijskim, odnosno platnim instrumentima, a u slučaju djelomičnog ili potpunog pada vrijednosti kriptoimovine, ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga.

Gotovo istodobno oglasili su se propćenjem i iz Udruge za blockchain i kriptovalute

Pod naslovom ‘Rizici povezani s centralnobankarskim valutama’ ističu da su dužni građane informirati o opasnostima ulaganja u tradicionalne financijske proizvode kao što su valute nacionalnih država, dionice, derivati i slično.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Ponukani sve češćim upozorenjima Hrvatske narodne banke na opasnosti ulaganja u kriptovalute, dužni smo građane informirati o opasnostima ulaganja u tradicionalne financijske proizvode kao što su valute nacionalnih država, dionice, derivati i slično.

Centralnobankarska valuta označuje papirnati novac ili njegov elektronski zapis koji se distribuira, pohranjuje i potvrđuje centralizirano, pod punom kontrolom središnje banke. Takvi papiri ili elektronički zapisi, sami po sebi , nemaju vrijednost. Njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja da će se isti u budućnosti moći koristiti za plaćanje roba i usluga, očekivanje koje je, mada dosta rašireno, često potpuno neosnovano.

Osnovna opasnost ulaganja u centralnobankarske valute, ali i ostale tradicionalne financijske proizvode, leži u činjenici da isti, za razliku od kriptovaluta, imaju centralnog izdavatelja i „držatelja“ glavne knjige koji je često netransparentan, a dokazano je sklon i moralnom hazardu (za samo jedan od primjera vidjeti presudu Suda EFTA-e u predmetu E-16/11 takozvani “Icesave”). Takvo i slično postupanje koje je 2008. godine gotovo dovelo do propasti cjelokupnog financijskog sustava nastavilo se i nakon događaja koji su potakli globalnu recesiju te se često ponavlja i danas te se uzima kao direktna motivacija za kreiranje prvog Bitcoin Whitepapera iste godine.

Upravo zbog toga danas primjećujemo iste trendove na koje međutim regulatori ne upozoravaju pa su građani prepušteni na milost i nemilost toksičnih proizvoda kao što je nekad bio kredit u švicarskim francima. Danas je primjerice potrebno pozvati na oprez u pogledu turske lire koja već tri godine bilježi gotovo slobodan pad vrijednosti. Pojedinci koji se upuštaju u kupoprodaju valuta izdanih od strane neke središnje banke, razmjenu ili bilo koju drugu aktivnost povezanu s ovakvom vrstom valuta, ne uživaju nikakvu razinu pravne zaštite. Stoga, u slučaju djelomičnog ili potpunog pada vrijednosti valute izdane od strane neke središnje banke, ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga.

Neovisno pak o kojoj se tradicionalnoj valuti radi, ako istu držite u poslovnoj banci važno je znati da taj iznos više nije vaš nego imate puko potraživanje prema banci na taj iznos, koji vam banka možda može ispuniti a možda i ne, s obzirom na to da poslovne banke za depozite pravnih i fizičkih osoba nemaju puno pokriće. Stoga je važno napomenuti da u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, postoji visok rizik da poslovne banke neće moći pravodobno (likvidnost) ni vrijednosno (solventnost) zadovoljiti potražnju klijenata za novcem, posebno uz nova pravila koja neke banke uvode vezano uz ograničenja raspolaganja gotovinom. Depoziti u poslovnim bankama osigurani su od strane države do iznosa od 100.000 EUR, stoga nikako ne preporučamo imanje depozita u iznosu većem od 100.000 EUR, a iznose ispod ovog limita preporučamo samo ako imate puno povjerenje u Vladu Republike Hrvatske i njezinu sposobnost da se kompetentno suoči s bankarskom krizom većih razmjera.

S obzirom na sve navedeno, pozivamo građane i predstavnike pravnih osoba da se prije ulaganja u valute koje izdaju središnje banke ili prije njihovog polaganja u poslovne banke, samostalno informiraju o rizicima takvog postupanja”.