Nakon što je prošlog tjedna bankare šokirala prvostupanjska presuda u slučaju 'švicarac', u utorak kasno poslijepodne stigao je novi udar Hrvatske narodne banke. Početkom listopada na snagu stupaju dugo najavljivani postroženi propisi o klasifikacijama plasmana čije će posljedice na dobit banke osjetiti od početka iduće godine.

Otkad je najavljeno raščišćavanje "mrtvaca" po bilancama banaka, kako je loše plasmane nedavno nazvao glavni supervizor HNB-a Damir Odak, nije prestalo žestoko lobiranje domaćih bankara. Neslužbeno doznajemo da je nova regulativa naposlijetku usuglašena sa predstavnicima matičnih banaka, na relaciji Zagreb-Milano-Beč gdje su sjedišta najvećih talijanskih i austrijskih grupacija. U inicijalnim simulacijama što će to značiti za pojedinačne portfelje banaka, u HNB su stizali  brojke od nekoliko milijardi kuna, a sam guverner Boris Vujčić javno je rekao da ga je iznenadila žestina lobiranja. Konačni izračun brojku je spustio na maksimalno 1,3 milijarde kuna na razini bankovnog sustava, no ona može biti i veća ovisno o datumu primjene novih propisa. Treba napomenuti da je simulacija učinaka rađena samo za najveće banke koje drže više od dvije trećine tržišta, ali ne i za manje kreditore.

Nepoznanica ostaje kako će manje banke prelomiti obilnija izdvajanja jer dio njih već sad posluje s gubitkom, a dio je blizu minimalne granice zahtijevanog kapitala.Konačna odluka središnje banke ide u smjeru osjetnog skraćivanja rokova za klasifikaciju plasmana, propisuje se uži skup instrumenata osiguranja, bankama se smanjuje autonomija određivanja parametara za korekciju kod ispravaka vrijednosti, smanjuje se vrijeme revalorizacija kredita, a novost je da će se i dionice koje služe kao koleteral također periodnično revalorizirati. Sve će to povećati troškove rezerviranja na teret dobiti, no u odnosu na prve najave končani tekst odluke nije bitno ublažavan što znači da su Vujčić i Odak čvrsto ostali pri odluci da se raščiste knjige banaka, posebno reprogrami i krediti građevinskom sektoru. Inače, javna je tajna da je dio kredita u kontinuiranom reprogramu, a i bankari su i sami priznali da bi ih bilo pametnije otpisati.

"Ovo je pokušaj čišćenja imovine u bilancama banaka i pokretanja zamrznutog tržišta nekretnina. Sve rasprave treba li to sada raditi ili ne, zapravo su deplasirane jer je samo rastezanje pitanja koliko bankama treba dati vremenske poštede od krize. Ono što se ovime radi je zapravo logični slijed da se kriza realnog sektora prelije i na banke što će ubrzati čišćenje ekonomije", kaže dobro upućen izvor Poslovnog dnevnika koji je želio ostati anoniman. U utorak su bankari bili vrlo diplomatski u službenim komentarima novog poteza regulatora. Budući da su propisi najavljeni još krajem prošle godine, bankari su poručili da svi učinci detaljno analizirani i uključeni u poslovno planiranje uz napomenu da ionako konzervativno rezerviraju.

Regulator pak nije imao što posebno za dodati osim službene odluke objavljene na internetskoj stranici. Premda ekonomija tone nekoliko godina, bankarski sektor uspio je održati glavu iznad vode te za razliku od drugih država spašavati vladu od bankrota umjesto da su porezni obveznici spašavali banke. Jedan od ključnih razloga za to je visoka stopa adekvatnosti kapitala koja je u prosjeku viša od 20 posto pa su banke relativno bezbolno amortizirale udarce iz realne ekonomije. No, unatoč visokim stopama jamstvenog kapitala rezervacije su ostale ispod prosjeka. Na ispodprosječnu pokrivenost loših plasmana rezervacijama od 43 posto više puta upozorio je i Međunarodni monetarni fond. Primjerice, u Austriji, koja ima i djelomično drugačiju klasifikaciju, pokrivenost je viša od 70 posto, dok je europski prosjek oko 50 posto. Inzistiranje HNB-a na većim rezervacijama, unatoč upozorenjima da bi to moglo produbiti recesiju, može se promatrati i u svjetlu činjenice da će se ulaskom u Europsku uniju za banke snižavati zahtijevani iznos kapitala, no još nije definirano koliko će se tu diskrecije ostaviti nacionalnim središnjim bankama.

Bez obzira koliko će tu zadnje riječi imati HNB, vlasnicima se otvaraju vrata za povlačenje kapitala, po procjeni i više od 15 milijardi kuna, a u kombinaciji s niskom pokrivenosti loših kredita, nestao bi jedini osigurač sigurnosti sustava. Zbog pada dobiti i sve nižih povrata na kapital, kao i manjka potražnje, u Zagreb su već stizali signali da su matične banke spremne kapital preseliti na profitabilnija tržišta, no u dogovoru s regulatorom vlasnici će pričekati najranije 2015. godinu. Priznavanje većih rezervacija bit će tek prvi korak u rješavanju lošeg portfelja, upozoravaju naši sugovornici. "Pravi problem pokazat će se s razvojem situacije s predstečajnim nagodbama. Dok država i vjerovnici otpisuju dugove, banke na svakodnevnoj bazi rade 'debt-equity swapove' i pune se imovinom upitne vrijednosti. Ono što su realno loši krediti tako se kamuflira kao druga imovina i stvara potencijalno puno veći problem", zaključuje naš sugovornik.

Žustra polemika

Šonje protiv Odakovih prijedloga

Natezanje oko rezervacija nedavno je izvalo javnu polemiku viceguvernera Odaka i analitičara Velimira Šonje koji analizira bankarske teme za Hrvatsku udrugu banaka. Šonje je, slično kao i bankari, mišljenja da bi dodatna rezerviranja zaoštrila uvjete i dostupnost kreditiranja. Odak je, govoreći u svoje ime, rekao da banke dopuštaju nekim tvrtkama da žive iako su 'mrtvaci'  te da problem treba priznati u knjigama što bi ubrzalo restrukturiranje tvrtki.