Proteklih dana u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) mahom su se držali podalje od medija iako su sudjelovali u razgovorima s bankarima i predstavnicima Vlade u potrazi za rješenjima za problem dužnika u francima kao žrtvama naglog jačanja švicarske valute.
25posto
CHF-dužnika s najvećim iznosom stambenih kredita u prosjeku ima dug veći od milijun kuna
Jučer su ipak odlučili progovoriti o nekim činjenicama oko kojih u javnosti ima dosta zabluda, kao i opcijama mogućeg pristupa rješavanju problema. Iz iznesenih modela evidentno je da je 'mađarski model', koji bi podrazumijevao konverziju svih valutno indeksiranih kredita u kune, bio najopasnija avantura jer bi desetkovao devizne rezerve. Točnije, u slučaju konverzija svih eurskih i onih vezanih uz CHF srušio bi ih za čak 73 posto, što je opasno za financijsku stabilnost zemlje. A izuzimanje eurskih nametnulo bi pitanje neravnopravnosti ostalih dužnika. Jedna od zabluda, pak, je da banke zarađuju na kreditima u švicarskim francima, kao i da to ostvaruju zahvaljujući otvorenim deviznim pozicijama (nepostojanju obveza u francima).
Osim što je aktiva i pasiva u toj valuti gotovo izjednačena, smanjenje kamatne stope na kredite u švicarcima i veća stopa nenaplativosti tih kredita potpuno su eliminirali zaradu od njih, ističu u HNB-u. Za usporedbu, na 1000 eura stambenih kredita u eurima banke godišnje zarade otprilike 25 eura. Takve zarade nema na stambenim kreditima u francima, na kojima – gube. Suprotno prevladavajućem mišljenju, CHF dužnici uz postojeće uvjete u prosjeku dosad nisu plaćali veće rate nego što bi plaćali da su se zadužili u eurima. Da se tečaj franka zadržao na 6,39 kn, a kamatna stopa na 3,23%, dužnici s CHF-kreditima u prosjeku dosad ne bi otplatili znatno veći iznos od onih dužnika koji su digli kredite u eurima, a u usporedbi s onima koji su imali kunski kredit otplatili bi gotovo jednako.
7,2mlrd.
kuna bio bi gubitak od jednokratne konverzije prema tečaju iz 2006.
Stambene kredite u CHF ima oko četiri posto hrvatskih obitelji i oni nisu nužno najugroženiji sloj društva. Ti su dužnici vrlo nehomogena skupina. Dio ih jest vrlo slabe kreditne sposobnosti i u takvim slučajevima, ističu u HNB-u, banke moraju preuzeti gubitak koji slijedi iz loše poslovne odluke. Njima je potrebna je svaka moguća pomoć, što uključuje radikalno restrukturiranje i otpis glavnice za one koji bi mogli otplaćivati bitno reducirane anuitete. "Na žalost, postoje mnogi kojima ni radikalan otpis ne može servisiranje duga učiniti održivim i za njih treba naći drukčije rješenje", kažu u HNB-u.
Opcije mogućih pristupa problemu CHF-kredita
Zaleđivanje otplatnog tečaja (6,39 kn) na 1 g.
Opcija koju je kao kratkoročnu mjeru izabrala Vlada. Anuiteti kredita idućih godinu po tečaju prije prošlotjednog skoka tečaja CHF-a. Tečajne razlike u cijelosti idu na račun banaka. Procijenjeni učinak na kamatne prihode banaka (uz pretpostavku EUR/CHF 1:1) je njihovo smanjenje za oko 400 mil. kuna.
Smanjenje kamatne stope
Da bi prosječna anuitetna rata CHF kredita ostala ista, pri trenutnom tečaju trebalo bi smanjiti kamatu na 0,7 posto. Relativno veći pozitivan učinak bio bi kod većih kredita (s većim preostalim dospijećem). Kamata se ne bi se više mogla znatnije spuštati. Uz zadržavanje trenutnog tečaja procijenjeni ceh za oko 0,5 mlrd.kn.
Formiranje 'balona' odgođenih potraživanja
Dužnici također godinu dana otplaćuju anuitet po tečaju prije naglog skoka. Ali tečajne razlike (tržišni-fiksirani tečaj otplate) sele se na npr. 5 godina, u "balon", kao odgođeno potraživanje ili, u ako CHF slabi, kao smanjenje tog potraživanja. Na kraju se utvrđuje stanje i, ako ima potraživanja, odlučuje o otplati, otpisu, podjeli…
Opcije konverzije kredita
Konverzija svih kredita u kune po mađarskom modelu devizne pričuve ruši za čak 73%, na 2,9 mlrd. eura. Ako bi se isključili eurski (ravnopravnost položaja dužnika?), devizne rezerve pale bi za 30%. Konverzija CHF stambenih u eurske ne smanjuje rezerve, ali diže kamate.
Set poticaja bankama za pomoć 'slabima'
Sporazumno rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini bolje i za banke i za dužnike. Za preugovaranje kredita, shodno današnjoj vrijednosti nekretnine i kreditne sposobnosti dužnika (u krajnjem slučaju prijenos uz dugoročni ugovor o zakupu) banke motivirati regulatorno-poreznim mjerama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Evo dobili smo jos jednog Pernara ovdje. Hvala na ovome. Kako ono kazu novac je dug pa su krediti neotplativi. Zato ih i ne treba vracat. Genijalno.
Kaže guverner: “Na 1000 € kredita u eurima banke godišnje zarade 25 eura”. Pa nije to baš tako.. [emo_mrgud]
1000€ koje banka izda kao kredit opet se u banku vrati kao depozit i tada kreće multiplikacija “novca iz ničega”, depozit->kredit->depozit->kredit itd. [emo_novac]
Banka na 1000€ zaradi = 25€ x monetarni_multiplikator.
Monetarni multiplikator je kod nas otprilike u rasponu 4-6 (kontroliraju ga komercijalne banke), a gornji limit multipliciranja ovisi o propisanim obaveznim rezervama (kontrolira Središnja Banka). [emo_euro]
Dakle na 1000€ inicijalnog depozita banka zaradi multiplikacijom minimalno 25€ x 4 = 100€.
[emo_namigusa]
bravo svima na hrabrim komentarima, naravno da su svi odreda bili pa tako i aktualni guverneri bili “namjesteni”od strane bankara i unistili su zajedno iscrpili tj.opljackali doslovno hrvatsko gospodarstvo i gradanje i ljudi to hvala Bogu konacno uvidaju. Pogresno je opet izazivati revoluciju jer revolucija trazi krv gradana a mudrije se politicki organizirati i preuzeti vlast i tada iskoristiti tajne sluzbe ,policiju sudsku i represivnu vlast da se skupe dokazi a ima ih….bezbrij hvala Bogu i nema nikakvih nejasnoca tako da treba zakonskim putem traziti tj.prisiliti pljackase da vtate novac i tako.ostvariti povrat opljackanih sredstava tj.pritisnuti i sto vise odgovornih za to pa i pohapsiti zapljeniti im imovinu svima koji su to radili dakle potrebna je ekstremna akcija koju ovakva ekstremna situacija i zahtjeva protiv svih koji su u tome sudjelovali i sve moguce mjere poduzeti da se iskorijene ti bankari i ostali sudionici te pljacke stoljeca. Kad bi nova predsjednica htjela ona bi to vrlo lako mogla,prvo mora ocistiti ljude u zajnim sluzbama jer tamo ima spijuna ko bakterija u izmetu pa iskoristiti tajne sluzbe uz naravno MUP i skupit dokaze sto se moze vrlo brzo i onda krenut u munjevitu akciju velikih razmjera hapsenja bankaroida i ostale gamadi koji su nam opljackali RH. bez takvih ekstremnih mjera koje ova ekstremna situacija zahtjeva ne moze se uspjeti. Nadalje bankarski sektor treba vratit u drzavno vlasnisto,ako je pretvorba bila kriminalna za sto cujemo ima iso puno dokaza trenutno ponistit privatizacijj i vratit banke u vlasnistvo RH ako je bila legalno provedena opet vratit banke u drzavno vlasnistvo i vratit bankarima sitnis koji su platili za to i onda time preuzeti kinacno monetarnu vlast u vlastite ruke. HNB naravno ocistit od veleizdajnika i problem rijesen trenutno i sa svicarcima i sa bilo cime.Opljackana strdstva vratit u gospodarstvo i ljudima i sredit taj nered koji su nam namjerno smisljeno napravili. Bojim se da to nova predsjednica i vlada hdz a ili sdp a to sigurno nece napraviti. To moze napravit nova vlast koje ce stvarno doci iz naroda novi ljudi nakon provedene lustracije jer dosadasnji politicari nemaju sto vise trazit u politici i vlasti iz bilo koje stranke jer svi zajedno sudjeluju i dalje rade u unistavanju RH sto ne samo da je veleizdaja nad veleizdajama nego bi trebalo smisliti neki novi termin za tu sotonsku pljacku RH i kao sto vidimo mnogih jos drzava u okruzenju i po citavom svijetu.
Dajte ne pričajte gluposti…..Tko je oveo obavezu DEPOZITA ili kako se već zove učešće koje banka deponira- u postotku- KAD SE ZADUŽUJE ????
H D Z …tu je počela rasti cijena kredtima.
Uključite se u raspravu