– Imali smo veliki rast/udio profita u BDP-u, a udio rada se smanjio. Sad ti efekti djeluju na suprotnu stranu. Cijena energenata se spustila, pada i cijena sirovina i sve to djeluje na uvjete razmjene. Moramo manje izvesti naših sirovina da bi mogli platiti ono što uvozimo. Osim toga i turizam je bio skuplji, a njega izvozimo. Sve to skupa predstavlja nadoknadu onoga što smo prošle godine izgubili, tvrdi Šošić.

Država više troši a prihodi su nam manji?

Komentirajući podatak da je osobnu potrošnju u 2023. ‘pretekla’ državna potrošnja, a da pada izvoz roba i usluga kazao je kako je hrvatski rast generiran domaćom potražnjom koja se sastoji od državne i osobne potrošnje te investicija, odnosno povijesno visokih transfera sredstava iz EU proračuna za obnovu i poljoprivredu.

– Nije nam se smanjio izvoz usluga nego izvoz roba. Ali manje smo i uvozili. Izvoz generira BDP, a uvoz se odbija – on nam omogućava potrošnju onoga što nismo sami proizveli. Za negativan doprinos su ‘krive’ zalihe koje su stavljane u opticaj kako bi se mogla zadovoljiti potražnja. Smanjenje zaliha je usporilo rast BDP-a. To nije specifično za Hrvatsku. To se vidi i u drugim zemljama EU-a, dodao je. Napomenuo je da je prošle godine situacija bila obrnuta.

Inozemna pozicija Hrvatske?

U godinama koje dolaze očekuje se smanjenje prihoda od EU fondova i rast prihoda od turizma. Na pitanje ‘Je li naš turizam dovoljno jak da ‘pokrije’ fondove?’ Šošić je kazao kako je pred Hrvatskom još dosta godina za povlačenje sredstava, iako će ono u idućoj perspektivi biti nešto manje.

– Turizam bi u načelu trebao biti dovoljan da kompenzira smanjenje. Međutim, paralelno ćemo i dalje imati rast potražnje, veći uvoz – i to bi moglo utjecati na kvarenje inozemne pozicije Hrvatske. Međutim i dalje bi saldo u narednim godinama trebao biti u plusu – oko 2 posto BDP-a, smatra glavni ekonomist HNB-a.

Napomenuo kako su za konkurentnost gospodarstva i najdugoročnije učinke važne reforme i digitalizacija.

Treba li reći građanima da paze što žele?

Građanima rastu kamate na depozite, međutim to za sobom povlači i rast NRS-a (nacionalna referentna stopa) prema kojemu se građani zadužuju kad dižu kredite.

– NRS1 je počeo rasti. Zasad je to vrlo skromno. Povećao se za oko 0,04 posto. Međutim, kamate na depozite su počele snažnije rasti. Trenutno je oročena četvrtina depozita građana, što je rekordno nisko. Ako se ta jedna četvrtina zanovi po 2,4 posto (prosjek kamata za oročene depozite) – znači da se NRS povećava sa 0,1 na 0,6 posto, kazao je Šošić.

Meko prizemljenje

Naglasio je da je prije 10 godina oročeno bilo 80 posto depozita. Kad bi se ti depoziti počeli vraćati na oročenja – to bi moglo značiti puno veći rast NRS-a. Možda čak i prema 2 posto, dodao je.

Vezano za monetarnu politiku ustvrdio je kako europodručje ‘pleše’ na rubu recesije – ali da bi se ona mogla izbjeći jer se početkom godine očekuje ‘meko’ prizemljenje’ – koje ne bi trebalo rezultirati recesijom i ugroziti zaposlenost. To je scenarij koji monetarna politika priželjkuje, zaključio je.