Nedvosmislen odgovor kako će se riješiti problem prešutnih prekoračenja po tekućim računima javnost ni nakon jučerašnjeg sastanka s bankarima u Vladi nije dobila.

Iz izjava nakon sastanka iščitava se, međutim, da Vlada ima razumijevanja za argumentaciju banaka. Ako bi ih, kako predlaže HNB, država zakonski prisilila da sve prešutne minuse pretvore u dopuštene, tada bi, tvrde, minuse mogli zadržati samo ljudi s natprosječno velikim plaćama.

Bez podataka

To na neki način zvuči kao ucjena jer nitko od bankara nije predočio podatke koliko je minusa po tekućim računima nenaplativo i zašto ih građani nisu vratili. Pod krinkom brige za preživljavanje najosjetljivijih zapravo gledamo borbu da se zadrži lukrativni kreditni proizvod čije su kamate izmakle kontroli.

Nakon prvog sastanka s bankarima, dojam je da se traži rješenje koje će sačuvati postojeće minuse po nepromijenjenim uvjetima, odnosno kamatama, s naglaskom na veću informiranost korisnika.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da je državi u interesu zaštititi potrošače, ali i da su pokušali razumjeti problematiku koju su iznijeli bankari. Tvrdi kako za problem prešutnih minusa postoji nekoliko rješenja.

“Iskristaliziralo se nekoliko vrlo dobrih prijedloga. S jedne strane, načelo socijalne osjetljivosti kao temeljno, a s druge strane je načelo pravednosti, pravičnosti u ovoj temi.

Treće načelo, da rješenje i prijedlozi vode na to da se usmjerimo na segment dopuštenog prekoračenja, koje bi trebalo biti predominantno, jer je po zakonu jasnije i transparentnije regulirano i propisano”, rekao je.

Ipak, na zazivanje zakonskih izmjena koje bi stale na kraj odobravanju prešutnih minusa po kamatnim stopama većim od limita, zadržao se na ocjeni da problem treba rješavati HNB, a u zakon će se, kaže, intervenirati bude li potrebno.

“Rješenje možemo naći samo kroz promjenu koja je u ingerenciji HNB-a. I sam zakon o potrošačkom kreditiranju predviđen je za izmjene i u okviru ulaska u eurozonu. Spremni smo, bude li potrebe ići i sa zakonskim izmjenama”, rekao je Marić.

Pritom je kao važno načelo spomenuo administriranje cijena ove vrste zaduženja, odnosno to da se osigura maksimalna informiranost, transparentnost, jednostavnost i razumljivost, uz što manje administriranja koje je, napominje, trošak i klijentu i banci.

Vlada, kaže, ne želi podržati ukidanje prekoračenja niti uvođenje pritisaka na egzistenciju potrošača. “Nažalost, s obzirom na visinu primanja, ta prekoračenja su dio njihove svakodnevice i nikakva namjera nije da oni dođu u ugrozu, dapače”, poručio je Marić.

Iz ovih njegovih izjava očito je kako u Banskim dvorima imaju puno razumijevanje za argument bankara da je sadašnja najviša dopuštena efektivna kamatna stopa od 7,61 posto za dopuštene minuse preniska cijena za tako rizičan proizvod.

HNB proteklih je tjedana inzistirao na ograničavanju novih prešutnih minusa na 1500 kuna, na koje je moguće propisati veću efektivnu kamatnu stopu. Guverner Boris Vujčić nakon jučerašnjeg sastanka nije bio previše rječit kad je riječ o važećim prešutnim minusima.

Upozorio je tek da se efektivna kamatna stopa u Hrvatskoj obračunava na temelju europske regulative pri čemu je, tvrdi, RH jedna koja ima ograničen EKS na dopuštene minuse, zbog čega minus na malim iznosima “pojedu” kamate.

Guverner o limitu na 1500 kn

“To treba srediti, kako ne bi došlo do toga da proizvodi za one s najnižim minusima postanu neprofitabilni za banke i one ih odluče ukinuti”, rekao je Vujčić, koji ističe kako prvo treba riješiti pitanje obračuna efektivne kamatne stope na minuse.

“Kad se to dogovorimo, znat ćemo kojim instrumentima da to riješimo, ali to je od sekundarnog značaja. Minus od 1500 kuna je sasvim drugo pitanje. To je dodatni proizvod koji je stvarno prešutno prekoračenje, to je štićenje potrošača da se ne prezaduže i da to ne postane nešto što je trajni dug”, kazao je.

Pritom naglašava kako to ne znači da će se smanjivati minusi koji su već odobreni. Kad je riječ o novima prešutnim prekoračenjima, ona bi se ograničila i po iznosu i vremenski.

“Ovih 1500 kuna će biti pravo, posebna regulacija, po prijedlogu HNB-a, koje se mora zatvoriti u, recimo, 90 dana kao neko prešutno prekoračenje koje se može privremeno dogoditi potrošačima, da ne skliznu, da se ne poveća i to je zaštita potrošača”, tumači Vujčić.