Zbog brojnih problema na tržištu proizvođači tovne junadi, već su uputili zahtjev da se do kraja godine isplati 60 milijuna kuna, a potrebne su i druge mjere pomoći proizvođačima.

„Uz problem nemogućnosti trženja, zbog niskih tržišnih cijena u okruženju, na drastičan poremećaj na tržištu bitno utječu i sigurnosni problemi u Libanonu – jednom od najvećih tržišta za tovnu junad iz Hrvatske, čime je ova proizvodnja dodatno ugrožena, izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

HPK smatra kako je za pomoć sektoru potreban horizontalan pristup budući da su u problemu svi posjednici junadi namijenjene za klanje ili izvoz žive stoke bez obzira da li se bave samo tovom ili proizvode utovljenu junad kroz sustav krava tele, kao i proizvođači mlijeka koji svoju telad tove do junadi. Sadašnja situacija u sektoru je dugoročno neodrživa i prijeti postojećoj proizvodnji, a za posljedicu bi mogla imati daljnje urušavanje sektora.

„Svaki i najmanji, pravi proizvođač nam je bitan, zbog čega tražimo potporu za sve posjednike tovne junadi i teladi, a koji su prijavili tov kroz Zahtjev za potporu. Prihvatljiva grla za potporu bila bi sva grla do starosti od 24 mjeseca, a koja su se nalazila na gospodarstvu na dan 31.10. 2019 godine, osim ženskih grla mliječnih pasmina. Ukupni iznos bi bio 60 milijuna kuna do kraja godine, uz moguću intervenciju i kroz 2020. i 2021 godinu. Ovom mjerom obuhvaćeno bi bilo oko 12.200 gospodarstava, zaključak je Odbora za tovno govedarstvo HPK.

Uzroci teškog stanja u hrvatskom stočarstvu loše su odluke kroz dugi niz godina, a jedna od njih su isplaćene umanjene Proizvodno vezane potpore za proizvodnu 2018 godinu od oko 100 kuna po grlu. Treba podsjetiti kako je bivša Vlada 2015. godine, na žalost, brutalno nametnula govedarima smanjenje potpora za oko 35 posto, što je napravljeno bez ozbiljnih procjena učinaka na sektor kao i kroz smanjenje izravnih potpora po hektaru s povijesnim pravima od 2014 godine, ali i poštivanje konvergencijskih načela ZPP-a, za oko 25% do 2019. za skoro sva gospodarstva koja se bave proizvodnjom goveđeg mesa. Sve ovo dovelo je sektor u gotovo bezizlazan položaj što je i korijen problema.

Naglim rastom cijena pilećeg i svinjskog mesa (zbog širenja afričke svinjske kuge) i velikog nedostataka tih vrsta mesa u Kini i ostalim azijskim državama, očekuje se da će rasti potražnja za goveđim mesom u Kini i Vijetnamu. Zbog toga je važno rješavanje ključnih administrativnih barijera, na kojima rade nadležne institucije RH kao i institucije EU. Uklanjanjem spomenutih barijera moglo bi, u srednjoročnom razdoblju, doći do puno bolje konjunkture u sektoru govedarstva u RH.

Analiza tržišta: Pad cijena i problemi na domaćem i izvoznim tržištima

Cijene na domaćem tržištu, a također na hrvatskim glavnim izvoznim tržištima, primjerice Italiji (podaci TISUP-a) kao i Libanona od početka 2018. godine pale su za oko 15 posto, a bilježi se i veliki pad cijena na tržištu BiH, ističu u HPK.

Domaće tržište

Cijena na domaćem tržištu, primjerice za bikove simentalske pasmine, koja je pretežita u domaćem tovu, težine 600-650 kg žive vage R-3 kvalitete, kreće se od 12,5 do 14,5 kuna s tendencijom pada. Cijena koja je egzistirala nekoliko godina, primjerice do prije dvije godine, bila je od 15-16,5 kuna za kg, što uzrokuje gubitak od oko 1.300 kuna po grlu.

Italija

Cijena na tržištu Italije je u siječnju 2018 godine za bikove simentalske pasmine, za kilogram žive vage bila 2,31 eura, a u studenom 2019. pala je na 2,03 eura, što je pad od 15 posto. HPK napominje kako za živu stoku u Italiji nema ozbiljnijeg interesa, pa posljedično naš izvozni proizvod „milanez“ i „ramstek“ ostvaruje također manju cijenu za 15 pa i više posto. Hrvatski proizvođači na tržište Italije plasiraju meso od 25-45.000 komada, ovisno od godine.

BiH

Cijena na susjednom i za hrvatske proizvođače vrlo važnom tržištu BiH je u dvije promatrane godine također pala za 0,30 eura po kilogramu žive vage, bez obzira na to što susjedna BiH ima povlašteni pristup, vrlo potentnom tržištu Turske.

Libanon

Na tržištu goveda u Libanonu su prisutne sve države sjevernog Mediterana kao i središnje i istočne Europe te Brazila, Urugvaja, Kolumbije, Argentine, Meksika itd. Libanon apsorbira od 1-1,5 milijuna goveda, na tom tržištu Hrvatska je prisutna sa 20.000 do 30.000 komada godišnje.

No i na tržištu Libanona je cijena pala 15-20 % jer i konkurencija prodaje jeftinije. Veliki problem na tržištu Libanona su veliki antivladini prosvjedi koji su prouzročili ostavku premijera, prestanak rada bankarskog sustava na 20 dana što je uzrokovalo pad tečaja libanonske valute lire za 30 i više posto u odnos na EUR i USD (tečaj libanonske lire je bio fiksan više od 10 godina). Samim tim kupovna moć je drastično pala, te se zbog mogućih daljnjih eskalacija prosvjeda libanonsko tržište može prepoloviti, jer će se koristiti bitno jeftinija zamrznuta mesa kao i meso ovaca i peradi.

Nepoštene trgovačke prakse i jača kontrola iz uvoza

Glavna konkurencija na domaćem tržištu je uglavnom nepoštena prema Zakonu o trgovini. Glavnina mesa u maloprodaji i preradi, ali i hotelima i restoranima dolazi iz Poljske koja je zadnjih nekoliko godina povećala proizvodnju za oko 500.000 komada goveda.

Cijena za bikove R-3 kvalitete prema njihovom službenom portalu koji objavljuje cijene u veleprodaji je 7,5 zlota što je protuvrijednost od 13 kuna. Uz trošak prijevoza od oko 1 kune po kilogramu dolazi se na približno istu cijenu koja je trenutno i u Hrvatskoj. Tako je cijena po kojoj se trži poljsko juneće meso manja i za više od 10 kuna u veleprodaji, a čak 12 do 15 kuna u maloprodaji.

Hrvatske nadležne institucije koje su odgovorne za provedbu Zakona o trgovini i Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama sigurno mogu utvrditi kršenje zakona u dijelu gdje je „trženje ispod nabavne cijene sa svim troškovima protuzakonito“, poruka je HPK.-

Želimo ukazati i na protuzakonito deklariranje, označavanje i oglašavanje, čime se potrošači dovode u zabludu (uz vrlo sitna slova na deklaracijama kod kupnje) što je uz manjkave i netransparentne deklaracije protuzakonito u odnosu na gore navedeni Zakon o trgovini. Veliki problem je mesa i ostale sirovine koje se koriste za proizvodnju mesnih prerađevine, koje mesoprerađivači masovno uvoze. Ova se sirovina također treba bolje i strože kontrolirati po svim osnovama jer su nevjerojatno jeftini u odnosu na države od kuda dolaze. Apeliramo i na hitno kontroliranje uvezenih prerađevina po osnovi deklariranja, sadržaja, a napose jesu li takve uvezene prerađevine ZDRAVE, naveo je predsjednik HPK Mladen Jakopović.