Zagrebačka tvornica čarapa Jadran u pravilu je u središtu pozornosti zbog buntovnih malih dioničara koji godinama osporavaju način upravljanja kompanijom, tražeći da menadžment prekine s isisavanjem tvrtke, odnosno prijenosom profitabilnog poslovanja na dvije tvrtke koje ima u svom privatnom vlasništvu.

Godinama u padu
Ovaj tjedan u fokus dolazi zbog javne dražbe koju je zakazala brokerska kuća Hita-vrijednosnice za prodaju 30.031 dionicu, odnosno 23,32% udjela u temeljnom kapitalu. Iz poziva je vidljivo kako se radi o prodaji dionica koje u vlasništvu ima pojedinačno najveći dioničar Danko Prgomet, a koje je zasnivanjem založnog prava za osiguranje novčane tražbine stekla porečka Valamar Riviera, pa ih Hita-vrijednosnice za nju, kao založnog vjerovnika, prodaju.

No, bit će to, blago rečeno, velik izazov. Jadran tvornica čarapa već godinama bilježi pad prihoda, posluje s gubitkom, već je deset dana u blokadi, nalazi se i na listi poreznih obveznika s dugom od 171,5 tisuću eura, a iz posljednjih objava na Zagrebačkoj burzi vidi se i da je u ovrsi ostala bez nekretnina koje su proizvodni pogon.

U samom oglasu Hita-vrijednosnica navodi se kako se radi o dionicama kojima se na Zagrebačkoj burzi trguje u modalitetu trgovanja za nisko likvidne dionice, a zadnja cijena trgovanja bila je 1,40 eura. Potencijalnim kupcima nudi se, pak, cjelokupan paket po početnoj cijeni od 70.017 eura, odnosno 2,15 eura po dionici.

U vlasničkoj strukturi, uz Prgometa, čiji je udjel, uključujući založene dionice koje su sad na prodaji, ukupno 24,23%, značajniji su dioničari Kuzman Marasović s 20,36% dionica i Mario Tadinac (11,23%), a na listi najvećih dioničara je i Deni Barišić sa 7,06% i Darko Prpić sa 6,58.

Baš je Prpić najglasniji je u inicijativama na glavnim skupštinama, na kojima uz potporu nekih od malih dioničara (a kojih je inače oko 200), traži poništavanje ranijih odluka kojima su po njima oštećeni i tvrtka i dioničari.

Ključni problem je izgrađen sustav kojim se najvrjedniji dio poslova Jadrana odvija preko dvije tvrtke koje su registrirane na adresi Jadrana, nose i slično ime – Jadran čarape proizvodnja i Jadran čarape trgovina, ali u privatnom su vlasništvu direktora Jadran tvornice čarapa Vinka Barišića, točnije njegovog člana obitelji Denija Barišića, koji je ujedno i u NO-u Jadran tvornice čarapa.

Kako je Prpić ukazivao u dokumentaciji i protuprijedlozima za skupštinu ovog ljeta, te su dvije tvrtke preuzele maloprodaju u zemlji i ključne inozemne kupce, te korištenjem Jadranovih zaštićenih robnih marki ostvaruju zaradu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Jadranu kontinuirano padaju prihodi i bilježi gubitak, dok spomenute dvije tvrtke kontinuirano rastu i ostvaruju profit. Taj je Jadranov ‘manjinac’ problematizirao i čitav niz dvojbenih i za samu tvrtku štetnih poteza vodstva, no snaga malih dioničara do sada nije bila dovoljna da ishodi svoje zahtjeve.

Prihod puno veći od gubitka
Hoće li među njima biti zainteresiranih za stjecanje boljih pozicija u odlučivanju, brzo će biti jasno jer potencijalni sudionici za kupnju dionica Jadrana na usmenoj dražbi morat će do četvrtka uplatiti polog, koji treba biti u punom iznosu istaknute početne cijene. Bude li uplata, pa makar i samo jedna, dražba će se održati u petak.

Jadran tvornica čarapa, inače, prema zadnjem izvješću za prva tri tromjesečja ostvario je prihod od 2,6 milijuna eura, za 13% više nego u istom lanjskom razdoblju, ali i iskazao gubitak od 660.000 eura. Tvrtka zapošljava 50-ak radnika, a njihov broj, kao i poslovni prihodi, iz godine u godinu bilježi pad.