Hrvatska gospodarska komora (HGK) završava prvu godinu u kojoj članstvo i članarine nisu obvezne za sve tvrtke. Reforma je, očekivano, rezultirala drastičnim padom prihoda, koje u HGK očito namjeravaju nadomjestiti novim projektima, i to u turizmu, uključujući i aktiviranje svog mrtvog kapitala.

Objavljen je javni poziv potencijalnim strateškim ulagačima za dva projekta HGK. Jedan obuhvaća ulaganje u dvije vrlo atraktivne nekretnine koje Komora ima u vlasništvu u Splitu i Rijeci, a koji bi po završetku bili hotelsko-turistički kapaciteti.

Drugi projekt podrazumijeva gradnju novog poslovno-konferencijskog centra u Zagrebu, za koji bi potencijalni partner trebao ponuditi i lokaciju.

Nekretnina u Splitu luksuzna je kamena palača na izvrsnoj lokaciji uz more, na Trumbićevoj obali, stara gotovo stoljeće i dobro očuvana, no u njoj je sve manji broj zaposlenika, što je opet dio reforme HGK.

Druga nekretnina u Rijeci nekadašnji je motel Panorama, star gotovo šest desetljeća, no odavno izvan funkcije i devastiran, ali smješten na izvrsnoj lokaciji. Obje nekretnine imaju ogroman potencijal, urede li se i stave u funkciju.

Za palaču u Splitu predviđena je prenamjena u luksuzni hotel manjeg kapaciteta, dok na riječkom motelskom kompleksu HGK planira urediti turističko-edukacijski centar. I u slučaju riječke i splitske nekretnine posrijedi su zahtjevni postupci, jer je riječ o kulturnim dobrima.

Projekt konferencijskog centra zamišljen je, pak, kao moderna poslovna zgrada u najvišim tehnološkim i “zelenim” standardima, s konferencijskim i uredskim prostorima, parkingom i punionicama e-vozila, ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima, pa i prostorijama za vježbanje.

Potencijalni partner može ponuditi lokaciju, poželjna je površina između 7 i 12 tisuća m2, odnosno ukupne izgrađenosti oko 25.000 četvornih metara, a uvjet HGK je da ona bude na području Grada i u zoni javnog gradskog prijevoza, te zadržava pravo odabira lokacije.

Nekretnina u Rijeci nekadašnji je motel Panorama, odavno izvan funkcije i devastiran, ali smješten na izvrsnoj lokaciji/HGK

Za odabir Zagreba, prema pojašnjenju, presudila je činjenica da za konferencijski turizam glavni grad ima veći potencijal, nema sezonalnost koja karakterizira destinacije na obali, ima dobru cjelogodišnju prometnu povezanost, a i HGK-ov know-how za organizaciju konferencija, domaćih i međunarodnih, jednodnevnih ili višednevnih, vezan je prvenstveno uz središnjicu u Zagrebu.

Ovim projektima, uostalom, vodilo se računa i o ravnomjernom pokrivanju različitih područja Hrvatske, sa sadržajima za koja na tim lokacijama postoji potencijal.

Javnim pozivom HGK namjerava najprije opipati interes tržišta, a tek potom ići u drugu, konkretniju fazu s natječajem za obvezujuće ponude. No, znajući dinamiku aktivnosti i odlučivanja u komorskom sustavu, u idućoj godini na samoj realizaciji projekata na terenu još neće konkretno raditi.

“Ukupan procijenjeni iznos investicija temelji se na projektnim procjenama, predviđenim modelima suradnje kao i činjenici kako se radi o građevinskim projektima koji uključuju i izradu projekata vezanih za gradnju, prostorno planske zahtjeve, te samu gradnju odnosno rekonstrukciju.

HGK je u tom smislu pripremio okvirne troškovnike, koji će svoju tržišnu verifikaciju dobiti upravo objavljenim javnim pozivom”, kažu u HGK, koji ne isključuje i opciju oslanjanja na sredstva iz europskih fondova u realizaciji nekih od ovih projekata.

Kriteriji za Split i Rijeku
Natječaj za potencijalne partnere otvoren je do 16. siječnja, a u slučaju splitske i riječke nekretnine ‘gabariti’ su da se želi partnera koji ima u protekle tri godine pod upravljanjem najmanje pet hotela i tisuću turističkih ležaja, a vrijednost te imovine mora biti najmanje 150 milijuna kuna. Za strateškog partnera u projektu zagrebačkog kongresnog centra presudno će biti da ulagač ima financijski kapital.

U HGK su već spremni i na moguće negativne reakcije za ovakav pothvat, primjerice zašto ulažu u turističku djelatnost i bave se poslovanjem koje nije bit komorskog udruživanja, ali i zašto potiče ‘rentijerstvo’ umjesto da promovira pravo gospodarstvo.

Za HGK koji je sad na tržištu, nužno je preživjeti, a edukacijski i konferencijski poslovi dio su njihovog djelovanja. U slučaju Splita fokus je na hotelskom biznisu jer se pokazalo da druge aktivnosti, poput centra za start-upove nije rezultirao odazivom poduzetnika, a zbog lokacije hotelski biznis ima velik potencijal.

Prodaja nije dolazila u obzir iz razloga jer bi tek to izazvalo revolt, a od ulaganja će se osigurati i preseljenje sadašnjeg uredskog prostora Županijske komore Split na povoljniju lokaciju i prostor za tamošnje zaposlenike, kojih je nakon svih rezova ostalo 10.

U ovoj prvoj godini u kojoj ovisi o srednjim i velikim tvrtkama, koje mjesečno i dalje imaju obvezu uplate članarina, u visini od 1083, odnosno 3973 kuna, te dobrovoljnim članicama iz redova malih tvrtki, za koje je ranija članarina od 42 kune podignuta na 150 kuna, HGK, sudeći prema njihovim odgovorima, nisu nezadovoljni.

Izvještaj i financijski plan
Detaljnije će se izvješće prezentirati skupštini članova idući tjedan, na kojoj će se usvajati financijski i plan aktivnosti za iduću godinu, realizacija zacrtanih ciljeva za 2022. teče prema planu. Podsjetimo, procijenjeno je da će prihodi biti na razini od 177 milijuna kuna, u čemu članarine sudjeluju sa 119 milijuna kuna.

U HGK ne preciziraju koliko točno imaju plaćajućih članica, od oko 150 tisuća tvrtki koje su sve automatizmom članice, no ističu kako se vidljivo “sve veći broj malih članica odlučuje na sudjelovanje u radu HGK kroz plaćanje članarine, odnosno koriste pojedinačne usluge HGK, jer prepoznaju dobrobit koju im to članstvo ili usluge donose”.

Na upit iz kojih djelatnosti i područja Hrvatske je najveći broj malih poduzetnika zainteresiran za plaćanje članarina odgovaraju kako je to najviše prepoznato stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, prerađivačke djelatnosti i poslovanja nekretninama, te IT industrije.

S obzirom na to da je najveći broj malih tvrtki registriran u Zagrebu, logično je, dodaju, da je s tog područja i najveći interes za dobrovoljnim plaćajućim članstvom, no veliko zanimanje iskazano je i u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj, ali i Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Brodsko-posavskoj županiji. No, trend je, dodaju, pozitivan i u ostalim županijama.

‘Zadovoljni smo’
“Zadovoljni smo s korištenjem usluga od strane prve kategorije članova, tvrtki koje nisu obvezne plaćati članarinu, te sukladno tome, ispunjenju plana za 2022.”, kratko odgovaraju u HGK. Inače, u ovu godinu HGK je ušla s nešto boljim rezultatima nego je bilo planirano financijskim planom.

Prihodi i rashodi su, naime, bili planirani na razini od 199 milijuna kuna, a ostvareno je bilo 217 milijuna kuna prihoda, dok su rashodi smanjeni na 174 milijuna, tako da je godina zaključena s viškom od 42 milijuna kuna, kojima je zasigurno olakšan prijelaz na neobvezujuće članstvo. Najviše je utrošeno na usluge, prvenstveno organizacije sudjelovanja na sajmovima i konferencija, 50,7 milijuna kuna, te plaće, 50,5 milijuna kuna.

Budući da se još nije podvukla crta, o brojkama za ovu godinu u HGK još ne preciziraju. No, potvrđuju da je novo zakonsko uređenje ne samo izmijenilo način financiranja, nego i načinom poslovanja. Određeni broj aktivnosti koje su povezane s većim brojem članica po prirodi stvari prestao se odvijati, te je poslovanje usmjereno na individualni pristup članicama s obzirom na manji broj obveznih članica.

Prestanak obavljanja određenih aktivnosti posljedično uzrokovao je i smanjenje potrebnog broja radnika, a prema službenim podacima kroz program zbrinjavanja viška, koji je započeo u travnju, s ukidanjem obveznog plaćanja članarina, HGK je napustilo 108 radnika i u tom pogledu reorganizacija je završena. Nekad je HGK brojao i 600-njak zaposlenih, a sada ih je ukupno 292.