Nastojanja Ministarstva financija za fiskalnom konsolidacijom i smanjenjem proračunskog deficita svakako treba poduprijeti, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) komentirajući u ponedjeljak objavljeni podatak da je deficit proračuna u prošloj godini iznosio 12,8 milijardi kuna, ali iz Komore upozoravaju kako je rebalans proračuna za 2014. donijet kasno pa iznenađuje da se u kratkom roku mogu dogoditi promjene koje se mjere u milijardama kuna.

"Nastojanja Ministarstva financija za fiskalnom konsolidacijom i smanjenjem proračunskog deficita svakako treba poduprijeti jer se u mjerama fiskalne politike nalazi znatan potencijal koji može olakšati izlazak zemlje iz dugotrajne gospodarske krize i osigurati uvjete za održiv gospodarski rast", navodi se u priopćenju HGK.

Iz Komore ističu da su dodatne uštede i racionalizacije potrošnje proračunskih korisnika poželjne i korisne, posebno ukoliko su one izraz realnih tokova, odnosno ukoliko su dugoročno održive. To, kako naglašavaju, znači da njima trebaju prethoditi strukturne reforme koje će omogućiti da se određeni javni poslovi rade efikasnije, bolje i s nižim troškovima.

Ministar financija Boris Lalovac izvijestio je u ponedjeljak da je deficit državnog proračuna za 2014. godinu, prema prvim preliminarnim podacima Ministarstva te prema nacionalnoj metodologiji izračuna, dosegnuo 12,8 milijardi kuna. To predstavlja 3,8 posto BDP-a. Deficit je znatno manji nego što se očekivalo, rekao je Lalovac, budući da je očekivani deficit prema rebalansu proračuna bio 15,6 milijardi kuna. Govoreći o postignutim uštedama, Lalovac je rekao da su ih ostvarila sva ministarstva. Pritom su, u odnosu na rebalansirani iznos proračuna, rashodi za plaće niži za 180 milijuna kuna, materijalni troškovi za 610 milijuna, a kamata za 680 milijuna. Na raznim nabavkama ušteđeno je 440 milijuna kuna, ostali rashodi niži su za 600 milijuna, a subvencije za 165 milijuna kuna.

Analitičari HGK u komentaru navode kako su izmjene i dopune proračuna za 2014. godinu donesene izuzetno kasno (na Saboru 25. studenoga 2014.), čime taj dokument "nije niti mogao imati potrebnu snagu i važnost u smislu proaktivnog djelovanja na izrazito nepovoljnu gospodarsku situaciju".

"S obzirom na kasno donošenje izmjena i dopuna iznenađuje da se u tako kratkom roku mogu dogoditi promjene u planiranim veličinama koje se mjere u milijardama kuna. Navedeno pokazuje ili na probleme u pripremi, planiranju, praćenju i realizaciji proračunskih proporcija, ili na neiskazivanje svih realno stvorenih obveza, odnosno njihovo prebacivanje na naredno razdoblje", smatraju u HGK.

U Komori glavnim problemom u praćenju fiskalne politike označavaju njenu nedovoljnu transparentnost s obzirom da se provodi u tri različita metodološka okvira pa je teško stvoriti realnu sliku fiskalne situacije.

"Međutim, u načelu, ni fiskalna niti monetarna politika ne mogu samostalno izvući zemlju iz duboke gospodarske krize – za to je potrebno sinergijsko djelovanje svih politika temeljeno na provedbi snažnih strukturnih reformi. To za sada u velikoj mjeri izostaje pa primjena parcijalnih reformi i neusklađenih rješenja, primjerice u poreznoj politici, sputava pune efekte poduzetih mjera. Stoga bez jasne razvojne vizije i na njoj temeljenoj razvojnoj politici koja se oslanja na sinergijsko djelovanje monetarne, fiskalne i strukturnih politika, nije realno očekivati brz izlazak zemlje iz gospodarske krize", zaključuje se u komentaru HGK.