Hrvatska gospodarska komora podiže kratkoročni kredit od 13,5 milijuna kuna u RBA kojim će se u narednih 20-ak dana financirati zbrinjavanje viška zaposlenih – do konca srpnja iz sustava HGK otići će 152 radnika, a dio je to prve od dvije faze restrukturiranja ove institucije koju je jučer na skupštini Komore predstavio predsjednik Luka Burilović.

Od početka travnja, kada je Burilović došao na čelo HGK, broj zaposlenih u sustavu smanjit će se  sa 622 na njih 470, a najveći dio, čak 90 posto, odlazi dobrovoljno.Kredit kojim se financiraju otpremnine biti će uzet na godinu dana i uz kamatu od 5,35 posto, a RBA je odabrana jer je njezina ponuda bila povoljnija nego PBZ-ova i u Kreditnoj banci, od kojih su tražene ponude za kredit. Burilović ističe kako se iz redovnih prihoda ovaj postupak nije mogao isfinancirati, jer su prihodi nakon ukidanja doprinosa i smanjenja članarine za gotovo četvrtinu niži nego prethodne godine. No, kredit će se isplaćivati iz sredstava za plaće za zaposlenike koji odlaze iz HGK, a koja su na godišnjoj razini iznosila 15,3 milijuna kuna.

Osim ove mjere, Burilović uštede u prvoj fazi namjerava postići i kroz smanjenje broja organizacijskih jedinica. Umjesto 17 centara i sektora ubuduće biti njih osam – za međunarodne odnose, za poljoprivredu, prehrambenu industriju, za graditeljstvo, za promet, za industriju, turizam, trgovinu i sektor za financijke institucije, poslovne informacije i ekonomske analize. Dosadašnji centri za dizajn, informatiku, kvalitetu, makroekonomske analize, poslovne informacije, razvoj ljudskih potencijala,za područja od posebne državne skrbi, za investicije i EU, te za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj neće se ugasiti, nego se kao odjeli pripajaju unutar određenih sektora, ali se tom reorganizacijom smanjuje broj rukovodećeg osoblja. Prepolovljeni broj direktora donosi dodatne uštede, pa će ukupan efekt  smanjenja troškova na razini prve faze do kolovoza 2015. iznositi 16,6 milijuna kuna.
 

Jedna od mjera koja je iz ovog paketa već poduzeta jest i racionalizacija voznog parka – HGK je od četiri luksuzna automobila zadržala samo jedan, za prijevoz visokih delegacija, a ostala vratila auto-kućama. Osim samog preustroja i smanjenja zaposlenih, koje je po Buriloviću težak ali neizbježan potez kako bi se osiguralo efikasan i ekonomičan sustav, u drugoj fazi, koja će biti prezentirana u rujnu, namjera je uvesti nove uštede i rezove u svakom segmentu poslovanja, kao i nove usluge. Među ostalim, najavljuje se centralizaciju nabave, te računovodstvenih usluga, koje se trenutno u svakoj od županijskih komora obavljaju samostalno. Što se novih usluga tiče, Burilović ne otkriva detalje, ali najavljuje da je namjera u narednim godinama drastično povećati prihode od vlastitih aktivnosti.

Trenutno, naime, više od 80 posto prihoda HGK dolazi od članarina, dok se manje od 20 posto ubire od usluga. Taj odnos namjeravamo preokrenuti, odlučan je Burilović. Što se tiče jedne od najatraktivnije teme – imovine HGK, koja je osim umjetnina u posjedu ima i velik broj nekretnina, izviješće jučer nije podneseno, pa nije poznato niti kakva će konkretno njihova uloga biti u preustroju Komore. Izvješće o radu HGK u 2013., naime, jučer nije razmatrano, skinuto je u zadnji tren s dnevnog reda, uz pojašnjenje Burilovića kako inventura u HGK započeta početkom godine nije provedena, pa je on postavio novi tim, čije izvješće očekuje kroz 10-ak dana. Tako će i izvješće o radu s potpunim popisom imovine biti podneseno skupštini na sjednici u rujnu.

"Reforma Komore je proces koji će trajati. Kaže se da se ugled stvara godinama, a gubi preko noći i trebat će sigurno vremena da ga se opet vrati. Sada smo bili u fazi stabilizacije, a sve ove mjere koje slijede trebale bi rezultirati manjom Komorom, ali Komorom koja će biti bolji servis i pružati više pomoći svojim članicama", poručio je predsjednik HGK. Skupština je jučer odobrila i do konca godine oslobađanje plaćanja članarina, kao i svih dozvola i certifikata za 62 tvrtke koje su registrirane i posluju na poplavljenim područjima u Slavoniji.