Nakon što su se ovih dana mogle učiniti optimistične poruke Vlade o porastu vrijednosti izdanih građevinskih dozvola u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani oglasila se Hrvatska gospodarska komora s porukom da se negativan trend u graditeljstvu nastavlja.

Naime, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić istaknuo je podatak po kojem je broj izdanih građevinskih dozvola u prvih šest mjeseci 30 posto veći nego godinu prije, dok je u svojoj analizi poslovanja u tom sektoru HGK danas priopćila da se hrvatsko graditeljstvo i dalje nalazi u krizi. To se, kako navode, može iščitati iz većine statističkih pokazatelja. Razlozi ovakvoj situaciji poznati su javnosti, pa tako podsjećaju da je jedan od glavnih uzročnika usporavanje i manjak investicija u javnom i privatnom sektoru. 

Svi dostupni pokazatelji upućuju na nastavak trenda iz prethodnih godina, poručuju iz HGK ocjenjujući da se većina graditeljskih tvrtki, čak i one najveće, nalazi u teškim problemima, s blokiranim računima ili u postupku predstečajne nagodbe, te je cijeli sektor graditeljstva sada na razini iz 2002.-2003. godine. Direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK-a Damir Percel smatra da postoji nekoliko bitnih okolnosti koje utječu na razvoj i stanje sektora, a to su: nedostatak investicija, problem nenaplaćenih potraživanja, odlazak i/ili nova otpuštanja stručne radne snage te osim toga ističe da o graditeljstvu ovisi i niz drugih djelatnosti.

 "Potrebno je stvoriti uvjete za nove investicije privatnog i javnog sektora te prioritetno poticati izvoz graditeljstva. Paralelno s navedenim treba rješavati administrativne zapreke te provesti nužne gospodarske mjere na području poreza, liberalizacije poduzetništva i investicijskih ciklusa. Osnovni preduvjet za poboljšanja, osim uklanjana barijera i stvaranja poduzetničke klime, je ulaganje u projekte (npr. energetika) koji će koristiti geopolitički položaj Hrvatske“, mišljenja je direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Damir Percel.

Komorina ocjena obuhvaća nekoliko posljednjih godina u kojima rezultati poslovanja pokazuju da se više od 30 posto gubitaka svih poslovnih ubjekata u gospodarstvu odnosilo na subjekte iz graditeljstva, a od kraja 2009. hrvatsko graditeljstvo zabilježilo je pad vrijednosti radova od oko 36 posto, dok je ukupni broj radnika smanjen za otprilike 32 tisuće, odnosno oko 43 posto. U prošloj je godini vrijednost obavljenih radova bila manja za 6,2 posto u odnosu na 2012. Po strukturi vrijednosti izvršenih radova u 2013. godini 38,1 posto vrijednosti radova se odnosilo na izgradnju zgrada, a 61,9 posto na ostale građevine. Promatrano prema vrstama građevina, prometna infrastruktura bila je zastupljena s 41,9 posto, nestambene zgrade s 27,1 posto, cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi s 16,8 posto, stambene zgrade s 11 posto te složene konstrukcije u industriji s 2,3 posto.

Fizički obujam radova u 2013. manji je za 4,1 posto u usporedbi s obujmom u 2012. Ukupna vrijednost novih narudžbi u 2013. godini manja je za 8,2 posto u odnosu na 2012. Od toga se 41,4 posto odnosilo na izgradnju zgrada, a 58,6 posto na ostale građevine.

Ukupan broj izdanih odobrenja za građenje u 2013. (6.687) u usporedbi s 2012. manji je za 19,7 posto. Za izdana odobrenja za građenje u 2013. predviđena vrijednost radova manja je za 13,1 posto nego u 2012. Prema vrstama građenja, otprilike 76 posto odobrenja izdano je za novogradnju (5.080), a 24 posto za rekonstrukcije (1.607). Udio graditeljstva u BDP-u gospodarstvu RH u 2013. iznosio je 4,4 posto. Prema izdanim odobrenjima za građenje, u 2013. predviđeno je 20,5 posto manje stanova za građenje (7.744) nego u cijeloj 2012. (9.742). Ukupni broj završenih i nezavršenih stanova u 2013. je za 20,3 posto manji nego u istom razdoblju 2012. Prosječna cijena novih stanova po jednom četvornom metru lani je iznosila 10.426 kn što je manje za 9,9 posto u odnosu na cijelu 2012. (11.570 kn), a za 2,9 posto manje u odnosu na prvo polugodište 2013. Broj pravnih osoba u graditeljstvu 31. prosinca 2013. iznosio je 23.461, što je 7,5 posto manje u odnosu na isti datum 2012. (25.365), ali zato ima gotovo 8,7 posto više onih aktivnih (16.815 ih je bilo krajem 2013., a 15.496 krajem 2012.).

U pogledu strukture po djelatnostima subjekata obrta i slobodnih zanimanja u graditeljstvu broj istih je na kraju prosinca 2013. godine za 5,5 posto (8.612) bio manji u odnosu na kraj prosinca 2012. (9.119). Što se tiče ukupnog broja zaposlenih u graditeljstvu usporedba broja na kraju 2013. (70.540) u odnosu na kraj 2012. (74.911) pokazuje pad od 5,8 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u graditeljstvu iznosila je 4.643 kn i bila je nominalno viša za 0,7 posto, ali realno niža za 1,5 posto od istog razdoblja u 2012. godini.