Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u ovoj godini očekuju blagi rast domaće industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo, što znači da će se i dalje kretati na razinama za otprilike 17 posto nižima nego pretkrizne 2008. godine.

"U 2015. godini očekujemo nastavak blagog oporavka industrijske proizvodnje te dosezanje razina zabilježenih u 2012. godini“, ističe u utorak Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Kao navodi, već tri mjeseca zaredom ostvaruje se rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, pri čemu je u studenom industrijska proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, 2,8 posto veća u odnosu na isti mjesec 2013. godine. Na mjesečnoj razini također je ostvaren rast, pa je tako u studenome proizvodnja bila, prema desezoniranim podacima, veća za 2,7 posto u odnosu na listopad.

Pozitivna kretanja u studenom na godišnjoj razini, navodi Savić, strukturno su nastavak trenda smanjenja proizvodnje u rudarstvu i vađenju te povećanja proizvodnje u prerađivačkoj industriji. Kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija u zadnja tri mjeseca bilježe se oscilatorna kretanja, a u studenom je zabilježen rast od 5,3 posto. Unutar prerađivačke industrije u studenom, najveći doprinos povoljnim kretanjima proizvodnje zabilježen je kod proizvodnje farmaceutskih proizvoda, proizvodnje gume i plastike te kod proizvodnje strojeva i uređaja.

U prvih jedanaest mjeseci 2014. godine, industrijska proizvodnja je bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, jedan posto veća u odnosu na isto razdoblje lani.

Po procjenama HGK, razina industrijske proizvodnje u 2014. bit će za 0,8 posto veća u odnosu na 2013., pod utjecajem povećane inozemne potražnje. Ipak, ta će razina i dalje biti oko 17 posto manja u odnosu na onu iz 2008. godine, napominje Savić.

Slab intenzitet rasta maloprodaje

U HGK u ovoj godini očekuju i vrlo blagi rast prometa u maloprodaji, za 0,4 posto, djelomično kao rezultat niske baze u prethodnim razdobljima.

"Za 2014. godinu očekujemo da će realni promet okvirno stagnirati, odnosno ne očekujemo da će biti većih promjena na strani domaće potražnje koja bi potaknula uzlazno kretanje, a u 2015. godini očekujemo vrlo blagi rast od 0,4 posto i to djelomično kao rezultat niske baze u prethodnim razdobljima", ističe Savić.

Dodaje da je razina realnog prometa u 2014. godini bila manja za oko 17 posto u odnosu na 2008. godinu, na što su utjecala i višegodišnja negativna kretanja na tržištu rada, s padom broja zaposlenih i realnim padom neto plaća.

U studenom 2014. godine, kako navodi HGK, promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, realno je bio 2,1 posto veći u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što predstavlja nastavak pozitivnog godišnjeg trenda koji traje od kolovoza 2014. godine. Prema desezoniranim podacima, u studenom je također zabilježen mjesečni rast realnog prometa od 1,1 posto.

Međutim, u prvih 11 mjeseci 2014. godine promet je realno bio svega otprilike 0,2 posto veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Pozitivna kretanja slabog intenziteta, na granici sa stagnacijom, kao i općenito niska razina realnog prometa, rezultat su višegodišnjih negativnih kretanja na tržištu rada, gdje se bilježio pad broja zaposlenih i realni pad neto plaća, što je imalo negativan utjecaj na kupovnu moć stanovništva, ocjenjuju u HGK. U 2014. godini nastavljen je, kako ističu, godišnji pad broja zaposlenih, dok su neto plaće realno porasle po stopi od samo 0,3 posto.