Zbog divljanja cijena građevinskog materijala Vlada RH krajem rujna donijela je Zaključak o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda.

Time su usvojeni prijedlozi HGK da se ide u korekciju cijena postojećih ugovora te da se za postupke javne nabave koji su u tijeku i koji će tek biti pokrenuti, za svaki konkretan slučaj nabave, utvrde mogućnosti određivanja promjenjive cijene ponude te način i uvjeti njene izmjene tijekom izvršenja ugovora.

Građevinari, naime, prema dosadašnjoj regulativi nisu mogli tražiti aneksiranje ugovora zbog promjene cijena, a to je neke od njih, kako navode u HGK, dovodilo u apsurdnu situaciju gomilanja milijunskih gubitaka iako su radove izvodili u dogovorenom roku.

Kako bi se izvođačima radova, ali i javnim naručiteljima osigurala što jednostavnija provedba Zaključka, HGK je jučer na Građevinskom fakultetu u Zagrebu organizirao radionicu na kojoj se raspravljalo o donošenju smjernica za postupanje.

Koliko je to važno za građevinare, svjedoči i podatak da je tu radionicu online pratilo više od 600 sudionika.

Iz HGK najavljuju da će uskoro objaviti opće smjernice za izmjene ugovora zbog poskupljenja sirovina. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat kazao je da po dosadašnjoj regulativi promjene cijena do 10 posto nije moglo adresirati kroz dogovore ili aneksiranje ugovora, što će Zaključak promijeniti. – To se ponajprije odnosi na ugovore koji su već na snazi.

No mi smo jučer završili usuglašavanje Posebnih uzanci o građenju, u koje će biti implementirane ovakve neželjene situacije. U taj dokument ugrađena je mogućnost da sve promjene koje budu evidentirane od trenutka davanja obvezujuće ponude budu akceptirane kao moguće promjene unutar samog ugovora, bez obzira na to je li on već sklopljen ili će se sklapati u nekim drugim uvjetima od onih koje su dane u vrijeme obvezujuće ponude – izjavio je Horvat i najavio kako će se u javnu nabavu implementirati europski pragovi te će e-oglasnik javne nabave biti vidljiv u svim zemljama Unije.

Konkretne mjere

Zbog rasta cijena prijetila nam je potpuna blokada građevinskih projekata, stoga je potrebno hitno rješenje situacije. Imamo postojeću zakonsku regulativu, Zaključak Vlade, a sljedeći, a nadamo se i posljednji korak su smjernice koje HGK izrađuje u suradnji s odvjetničkim uredom Ljubenko i partneri.

Cilj nam je da nakon ove radionice tvrtke znaju kako postupati u svakom pojedinom slučaju, odnosno ugovoru. Danas ćemo konkretnim primjerima pokazati poduzetnicima kako mogu podnijeti zahtjev za izmjenu ugovora, na koji način dokazuju rast cijena u odnosu na ugovorene i koje su im mogućnosti daljnjih izmjena ugovora – istaknula je potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj i dodala kako je vrlo bitno da se preporuke, kao i mišljenja nadležnih tijela razumno primjenjuju, jer to nisu formalna tumačenja zakona koja obvezuju sudove.

Darko Horvat, ministar graditeljstva i Mirjana Čagalj iz HGK/Marin Tironi/PIXSELL

Kako je objasnio odvjetnik Mićo Ljubenko, koji je vodio radionicu, cilj i svrha Zaključka Vlade RH nije bio dati pravne smjernice ili upute kako bi trebalo provesti konkretne izmjene ugovora o građenju zbog porasta cijena na tržištu, nego poticaj javnim naručiteljima na razmatranje moguće potrebe izmjene ugovora u odnosu na ugovorene cijene.

Ljubenko je poručio da za davanje takvih smjernica može biti ovlašten, primjerice, HGK, ili drugo stručno tijelo, pri čemu one nemaju obvezujuću ulogu za sudove i imaju svrhu preporuke sudionicima radi zakonite provedbe izmjene ugovora o građenju pri porastu cijena.

– Za izmjene ugovora bit će potrebna stručna znanja i građevinske i pravne struke. HGK je jedna od rijetkih institucija koje imaju kapacitet i potrebnu ekspertizu da poduzetnicima pomaže u tumačenju i provođenju zaključaka u praksi. Problematika je vrlo kompleksna, ali edukacijama poput ove pomoći ćemo gospodarstvu da se što lakše prilagodi – poručio je Ljubenko.

On je, među ostalim, naglasio da je teret dokazivanja povećanja cijena materijala na izvođačima radova, jer to je njihov pravni i financijski interes. Koliko su konkretno rasle cijene na tržištu u posljednjih godinu i pol, detaljno je objasnio potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

Problemi sa stanogradnjom

Prema istraživanjima koje smo proveli s našim proizvođačima, cijene polimera u 2009. godini kretale su se u rasponu od 610 do 800 eura. Nikada u povijesti cijena polimera nije prelazila 1000 eura, ni u vrijeme najveće naftne krize. Današnja cijena za 11. mjesec je 1750 eura, a za 10. mjesec iznosila je 1610 eura. Što se željeza tiče, od svibnja prošle do lipnja ove godine cijena mu je narasla 166 posto.

Od tada do danas pala je oko 56 posto i nalazi se otprilike na razini cijene iz svibnja prošle godine, odnosno viša je oko 19 posto u odnosu na početak studenoga 2019. Cijena drveta imala je sličan trend, porasla je čak 6,3 puta, a onda je malo pala pa je danas 45 posto viša u odnosu na početak studenog 2019. – kazao je Radoš.

Predsjednik Uprave tvrtke Tehnika Zlatko Sirovec, koji je i predsjednik Udruženja graditeljstva HGK, naglasio je da trenutačno rade na više projekata stanogradnje i visokogradnje te da na svakom projektu koji traje više godina imaju ozbiljne probleme.  Ugovori su potpisani prije nekoliko godina s klauzulom o nepromjenjivoj cijeni, a sada su nam sirovine poskupjele i do 300 posto i to je jednostavno neodrživo.

Zato pozdravljamo ovu inicijativu, jer bi bez nje došlo do propasti mnogih građevinskih tvrtki i gubitka radnih mjesta – poručio je Sirovec. Darko Jambreković, tajnik Uprave tvrtke Radnik iz Križevaca i predstavnik HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva, naglasio je kako je rast cijena prvenstveno utjecao na izvođenje radova na aglomeracijama koje su svojevrsni hrvatski New Deal jer se kroz njih plasira većina sredstava iz EU fondova.

„Situacija za nas je vrlo teška jer ako vam netko kaže da snosite promjene troškova do 10 posto na projektu koji vrijedi 200 milijuna kuna, riskirate 20 milijuna kuna koje uopće niste ukalkulirali na početku. To je neodrživo i izvođače radove nitko ne može natjerati u situaciju u kojoj što više rade, sve više gomilaju gubitke.

Stoga smo odlučili adresirati taj problem, došli do Zaključka Vlade, a sad je važno utanačiti detalje jer se mnogi projekti provode kroz javne nabave koje su pod lupom brojnih kontrolnih tijela pa sve mora biti regulirano. Ulagači su u strahu da ne budu penalizirani i zato su ovakve radionice dragocjene, da izbjegnemo štetne posljedice“, elaborirao je Jambreković.