S 41 eura na 106 eura po megavatsatu. Dodaju li se tome troškovi opskrbljivača, poput PDV-a, transporta i tome slično, cijena plina od 1. travnja iznosit će i 130 eura po megavatsatu. Nisu sad to više samo predviđanja, špekulacije i “možda hoće, možda neće”, novi plinski ceh izračunala je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), kao što to stalno radi prije nove plinske godine, po formuli utvrđenoj metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, piše Večernji list.

Nećemo komplicirati matematikom, pojasnit ćemo samo da je iznos tarifne stavke za isporučenu količinu plina zapravo zbroj troška nabave plina, distribucije i opskrbe, pri čemu udio troška nabave plina u ukupnom iznosu tarifne stavke za isporučenu količinu iznosi od 75 do 85 posto. Kako to većini ne znači baš ništa, ali im je s druge strane vrlo važna činjenica hoće li im i koliko račun za plin biti veći, mi ćemo se koncentrirati upravo na tu stavku, uzimajući u obzir postojeće prosjeke.

Problem ima puno komponenti

Plin u Europi najjeftiniji u gotovo 18 mjeseci, a hrana je sve skuplja. Zašto?

Ne vidi razloga za najavljeni val poskupljenja

Plenković: Svatko ovdje od vas plaća jeftiniju struju, plin te benzin i dizel zahvaljujući odlukama Vlade

Računamo li da zagrebačka obitelj godišnje na plin potroši oko 860 eura, što i jest stvarni prosjek, porast cijene koju donosi nova HERA-ina računica doveo bi do toga da će ta ista imaginarna obitelj od 1. travnja za plin morati izdvajati 1900 eura. Znatan skok, složit će se naši zamišljeni Horvati, ali i ostali u Hrvatskoj, koji na umu svakako imaju i činjenicu da potkraj ožujka dolazi i kraj Vladinim mjerama koje su pomagale u troškovima dijela mjesečnih režija. Ograničena cijena plina, međutim, jedna je od mjera koja će svakako biti produljena, kažu u Vladi, ali kako i pod kojim uvjetima, to još, barem tako tvrde, nije definirano. Da se mjere pripremaju, potvrdio je i premijer Andrej Plenković, dok je ministar financija Marko Primorac dao naslutiti da bi se mogao raditi svojevrsni registar kućanstava na temelju kojeg bi se procijenilo komu određena subvencija treba više, a komu manje. Imovinski cenzus, drugim riječima.

– Definiramo detalje. Kada sam rekao da nisam za to da mjere idu prema svima, naravno da smatram da postoje građani koji imaju dovoljno visoke dohotke da im ne bi trebalo potpuno ili u mjeri kao sada subvencionirati cijene – kazao je ministar Primorac. Doznajemo da bi se to odnosilo na struju, da bi je oni koji imaju više mogli skuplje plaćati, ali bez razreda platežne moći pojedinog kućanstva to je gotovo nemoguće izvesti.

Da oni koji se na plin griju, pomoću njega kuhaju te dobivaju toplu vodu nemaju razlog za brigu, kaže nam Srećko Ezgeta, predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

– Znamo za novi HERA-in izračun, ali neće se on realizirati jer Vlada priprema mjere, rekli su nam tako na sastancima. Nikakvi šokantni skokovi za građane neće se dogoditi, očekujemo da će problem biti riješen tako da opet država podnese teret – govori Ezgeta. Na pitanje što bi bilo kad mjera ne bi bilo, naš sugovornik kaže da bi to za sve bio stres.

– Cijeli europski plinski sustav, pa tako i naš, postavljen je za stabilne uvjete, odnosno s premisom da cijena varira dva do tri eura, a ne baš toliko koliko će varirati sada. Kad bi megavatsat poskupio s 41 euro na 106, kako je izračunala HERA, to vam je minimalno 130 eura kao konačna cijena jer imajte na umu da je PDV, uz Vladine mjere, pet posto, a od 1. travnja trebao bi biti 13 posto, a tu su još troškovi transporta, troškovi održavanja sustava i niz ostalih izdataka koji se moraju uračunati u konačnu cijenu – objašnjava predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom, ujedno i direktor Gradske plinare Bjelovar. Da skok u cijeni bude trostruk, Vlada neće dopustiti, kaže Ezgeta, jer interes je prvenstveno zaštititi kućanstva. Za gospodarstvenike će se još vidjeti jer oni ni sad nemaju regulirani status. Još jedna je tu “caka”, upozorava naš sugovornik.

– Tržišna je cijena plina trenutačno 50 eura i ako Vlada ne donese mjere, kupci u javnoj opskrbi masovno bi morali prijeći tržišnim opskrbljivačima, čisto da si osiguraju povoljniju cijenu, a to bi ih opet bacilo na područje u kojem su potpuno nezaštićeni. Tržišni ugovori su takvi, što si potpisao, tako si dobio, a specifično je to da tržišni opskrbljivači više ne nude fiksne cijene plina, već ih vežu uz indekse na burzi pa nitko ne može jamčiti da onaj tko je sad potpisao na 50 eura, neće u listopadu plaćati 150. Europska unija ograničila je cijenu na 180 eura po megavatsatu – govori Srećko Ezgeta. Scenarij takve anarhije, upozorava predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom, bio bi grozan i, dodaje, Vlada to sigurno neće dopustiti.

– Zamislite još i kaos koji bi nastao kad bi 650 tisuća kućanstava tražilo kojem privatnom opskrbljivaču da se prebace. Ovo jednostavno nije vrijeme za otvaranje tržišta – napominje Ezgeta. Pitamo ga i što dalje očekivati s cijenama plina.

– One su nepredvidive. Cijene energije tijekom prošle godine bile su uglavnom izložene špekulacijama. Lani u ljeti, kad su se skladišta diljem Europe punila, cijena plina na austrijskoj burzi bila je 313 eura. Međutim, kad su se ona napunila, a zima se pokazala toplom, dovelo je to do stabilizacije cijene na 50-60 eura. Ali tko zna što će se još događati, znamo da svaki značajniji događaj može dovesti do novog poremećaja cijene. Hrvatska ima sreće što imamo domaću proizvodnju, Vlada je napravila dobar potez što je naš plin stavila na raspolaganje nama, što su osigurani uvjeti da se inflacija donekle može držati pod kontrolom – zaključuje Srećko Ezgeta.