Pametna brojila za potrošnju struje jedan su od glavnih preduvjeta za uspostavu jedinstvenog unutarnjeg tržišta električne energije u EU, što će omogućiti potpunu liberalizaciju tog tržišta. U HEP-u kažu da je masovna ugradnja naprednih brojila u kućanstva u Hrvatskoj počela potkraj 2018. U nabavu 260.000 naprednih brojila dosad je uloženo oko 160 milijuna kuna, piše Večernji list.

– Trenutačno se sustavima daljinskog očitavanja očitava oko 360.000 brojila, i to 100.000 brojila za korisnike mreže u kategoriji poduzetništvo te oko 260.000 za korisnike mreže kategorije kućanstvo – kažu u HEP-u.

Objašnjavaju da se opremanje novim elektroničkim brojilima s mogućnošću daljinskog komuniciranja za obračunska mjerna mjesta najveće potrošnje energije kupaca u kategoriji poduzetništvo provodi više od deset godina te da su tim novim brojilima opremljena sva obračunska mjerna mjesta priključne snage iznad 20kW. Do 2030. planira se ugraditi napredna brojila na ukupno 2,4 milijuna obračunskih mjernih mjesta, a ukupna investicija procjenjuje se na 2,3 milijarde kuna.

– Osim uvođenja naprednih brojila na sva obračunska mjerna mjesta, potrebno je voditi računa i o obvezi zamjene brojila zbog isteka ovjernog roka, a koji prosječno iznosi 12 godina. Plan zamjene stoga se temelji na obvezi uvođenja naprednih brojila i obvezi zamjene brojila zbog isteka ovjernog roka pa se napredna brojila ugrađuju najprije na područja onih transformatorskih stanica na kojima postoji najveći udio brojila čiji mjeriteljski rok istječe u tekućoj i iduće dvije godine – objašnjavaju u HEP-u.

Troškove ugradnje i ostale povezane troškove snosi HEP ODS. Navode da se pri redovitoj, masovnoj ugradnji brojila koristi komunikacijska tehnologija putem energetskih vodova (PLC-Power Line Communication) te da brojila komuniciraju međusobno i prema koncentratoru podataka koji se nalazi u transformatorskoj stanici. A da bi takav način komunikacije imao najbolje rezultate, upozoravaju u HEP-u, potrebno je ugraditi napredna brojila na sva obračunska mjerna mjesta koja se napajaju iz jedne transformatorske stanice.

Koncentrator podataka komunicira prema središnjem sustavu za očitavanje i upravljanje brojilima zaštićenom vezom preko javne mobilne mreže pa su troškovi komunikacije niski jer se koristi samo jedan mobilni telefonski priključak za sva brojila na jednoj transformatorskoj stanici. Kupac može zatražiti ugradnju naprednog brojila mimo planiranog redoslijeda, no u HEP-u napominju da, s obzirom na to da se u pravilu radi o pojedinačnom obračunskom mjernom mjestu, nije moguće efikasno korištenje PLC tehnologije te je za takvo brojilo potrebno osigurati zasebni mobilni telefonski priključak i zaštićeni kanal preko javne mobilne mreže, što znatno poskupljuje troškove komunikacije.

– Prema cjeniku nestandardnih usluga, kupac koji želi ugradnju naprednog brojila mimo planiranog redoslijeda plaća nabavu naprednog brojila, a trošak ugradnje stoji 390 kuna, a 20 kuna mjesečno plaćaju se povećani troškovi komunikacije. Cijena naprednih brojila – ovisno o tome jesu li jednofazna, trofazna, radna, kombi… – iznosi od 600 do 900 kuna – navode u HEP-u.

U HEP-u objašnjavaju da su napredna brojila samo dio sustava koji se naziva napredna mjerna infrastruktura i potpuna funkcionalnost ostvaruje se radom cijelog sustava. U HEP-u kažu da je minimalni skup funkcija naprednog mjernog sustava dan u preporuci Europske komisije 2012/148/EU, a te funkcije su, među ostalim, očitanja potrošnje izravno za korisnika mreže, očitavanje mjernih podataka dovoljno često da bi se postigla ušteda energije, očitanje povijesnih podataka najmanje u razdobljima od 15 minuta, pohrana podataka za daljnje analize daljinskog očitovanja mjernih i kontrolnih podataka, daljinsko uključivanje i isključivanje, sprečavanje neovlaštenog korištenja struje…