Poduzetnici u državnom vlasništvu lani su u odnosu na 2012. godinu smanjili broj zaposlenih za 0,3 posto, povećali ukupne prihode za 8,5 posto, povećali dobit razdoblja za čak 121,6 posto, smanjili gubitke razdoblja za 34,9 posto i ostvarili pozitivan konačan financijski rezultat, odnosno neto dobit od 1,7 milijardi kuna.

Stručnjaci na sve to kažu: nije dovoljno. Plaće su previsoke i poruka glasi: ili dajte veće prihode ili režite broj radnika. Ključno je pitanje produktivnosti, do čega je inače najkomotnije upravama doći poznatim prečacem: otpuštanjem zaposlenih. No, postoje i drugi načini, tvrde stručnjaci, oni koji čuvaju i zaposlenost vodeći računa o produktivnosti i profitabilnosti.   

Nakon usporavanja dobiti javnih poduzeća protekla godina donosi pozitivne vibracije samo u sektorima koji su vlasnički čisti. Dakle, gdje je gazda bilo privatni ili državni koji u svojim rukama drži sve poluge korporativnog upravljanja i u ruci ima ključ: sa svojim menadžmentom može provesti poslovni plan što  daje bolje poslovne rezultate. Potvrđuju to i podaci Fine, naime, za poduzetnike koji posluju u 100 postotnom državnom vlasništvu, kao što je isti slučaj lani bio i s rezultatima poslovanja poduzetnika u privatnom sektoru vlasništva, 2013. godina bila je uspješnija od 2012. godine. Pritom je zanimljivo da oni koji su prema najnovijim podacima Financijske agencije lani lošije poslovali upravo su poduzetnici koji rade u zadružnom i mješovitom sektorima. 

Vlasništvo i uspjeh

Ta Finina poruka, inače objavljena danas zajedno s pokazateljima poslovanja poduzetnika Hrvatske po oblicima vlasništva u 2013. godini, neodoljivo asocira i na slučaj Ine. Sam, pak, fenomen koji je zabilježen –  da se lanjske profitabilnosti mjerenje po vlasničkom ključu država po novome ne treba sramiti u odnosu na privatne poduzetnike,  zaslužuje pozornost i analize. Polazeći od generalne premise da vlasništvo ne bi smjelo tako utjecati na uspjeh, prema mišljenju Vlade Brkanića, glavnog urednika "RRiF-a", postoje i razlozi koji potvrđuju određene defekte u upravljanju mješovitim tvrtkama. 

Iako samo vlasništvo nije čimbenik od bitnog značaja, pa od samog vlasništva na rezultat presudnije utječu čimbenici kao što su menadžment  i djelatnost u kojoj subjekt posluje (zbog otpornosti na krizu), Brkanić ističe i da "mješovito vlasništvo može proizvesti određene nesavršenosti".  Za ilustraciju toga on navodi jedan slučaj u kojem većinski privatni partner postavlja svoju upravu za koju misli da je najbolja, dok manjinski državni partner smatra da to nije tako i zapravo imao je bolje prijedloge, ali ih nije mogao provesti. 

"Pored toga, ponekad  i vlasnička struktura kad je usitnjena na veliki broj malih poslovnih udjela prilično se pasivno ponaša na skupštinama društva, pa u takvim uvjetima vlasnici nemaju potrebnu snagu za preokret poslovne strategije i potrebnu smjenu menadžmenta. S druge strane ako je država pretežiti vlasnik i tako vodi glavnu riječ zna doći i do paralize u upravljanju samo zato što se drže one uprave koje ne donose rezultat", kaže Brkanić.  

Prema Fini u brojkama izraženo sudjelovanje poduzetnika u državnom vlasništvu u 2013. godini u ukupnom gospodarskom kolaču izgleda ovako: sudjelovale su s 0,8 posto u broju poduzetnika, s 13,1 posto u broju zaposlenih, s 10,2 posto u ukupnim prihodima,  te s 11,1 posto u dobiti razdoblja, odnosno 6,3 posto u ostvarenom gubitku i, ono ključno ostvarile su  gotovo polovicu prošlogodišnje neto dobiti svih poduzetnika, odnosno 47,4 posto. 
Postoji pritom i poseban aspekt troškova rada, kao i produktivnosti. Za svoj rad ipak velika 'vojska' zaposlenih u privatnom sektoru, kao i proteklih godina, imala je primitke (sudeći  prema godišnjim financijskim izvješćima) koje čine manje prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka gospodarstva. Tako je bilo i u 2013. kad su prosječne mjesečne neto plaće privatnog sektora bile 4.415 kuna ili 7,6 posto manje od prosjeka svih poduzetnika (4.778 kuna). 
Zaposleni, pak, kod poduzetnika u državnom vlasništvu primili su najveće prosječne mjesečne neto plaće koje su u 2013.  iznosile 6.128 kuna, što je za 28,3 posto više od prosjeka svih poduzetnika. 

Navedeni pokazatelji znače, kaže Brkanić, da ne postoji čvrstoća u donošenju odluka, nego oportunitet u prihvaćanju viših troškova plaća za koje, usprkos prošlogodišnjim pozitivnim pokazateljima, tvrdi on,  nema dovoljno pokrića u rezultatima javnog sektora. 

Nisam iznenađen s podatkom da su 28,3 posto više bile plaće zaposlenih u državnim tvrtkama od prosječnih. Osim što imaju gotovo za trećinu veće plaće, bilježe i  manju produktivnost, pa su tako plaće relativno gledajući bile i veće. Na produktivnost se može utjecati povećanjem prihoda s više proizvoda ili usluga što predstavlja daleko veći izazov za poslovodne strukture u odnosu na drugi model podizanja  produktivnosti smanjenjem broja radnika uz isti promet što je kod nas  najčešći model u primjeni. Vrijeme će pokazati hoće li imati istu snagu za ostvarenja rasta prihoda, kao i nove proizvode i tržišta, smatra Brkanić.

Inače, prema Fini, upravo osobitu pozornost izaziva pozitivan konačni rezultat poduzetnika u državnom vlasništvu u iznosu od 1,7 milijardi kuna, dok je u 2012. godini poslovanje bilo negativno i iskazan je neto gubitak u iznosu od 1,1 milijardu kuna. Rezultat je to, prema toj instituciji, prvenstveno pozitivnog poslovanja najvećih državnih tvrtki koje su u 2013. poslovali pozitivno u odnosu na 2012. godinu kada su poslovale s velikim gubicima. 

Svijetli primjeri

"Kao primjer navodimo HEP proizvodnju s gotovo 600 milijuna kuna dobiti (u 2012. godini gubitak od 6 milijuna kuna), zatim HRT sa 43 milijuna kuna dobiti (29 milijuna kuna gubitka u 2012. godini) te ZAGREBAČKI HOLDING sa 31 milijun kuna u odnosu na 2012. godinu u kojoj su iskazali gubitak od 365 milijuna kuna", iznose iz Fine uz sljedeće podatke:  u tvrtkama u državnom vlasništvu bilo je zaposleno 109.057 radnika koji su ostvarili ukupne prihode od 62,6 milijardi kuna, 3,4 milijarde kuna dobiti razdoblja, 1,7 milijardi kuna gubitka razdoblja i 1,7 milijardi kuna neto dobiti. Poduzetnici u državnom vlasništvu su u odnosu na 2012. godinu smanjili broj zaposlenih za 0,3 posto, povećali ukupne prihode za 8,5 posto, povećali dobit razdoblja za čak 121,6 posto, smanjili gubitke razdoblja za 34,9 posto i ostvarili pozitivan konačan financijski rezultat tj. neto dobit od 1,7 milijardi kuna.