Hrvatska elektroprivreda (HEP) potpisat će do petka ugovor o ustupanju viška optičkih kablova na upravljanje državnom telekomu, odnosno tvrtci Odašiljači i veze (OiV), neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik.

• Za tri godine sve državne usluge bit će dostupne preko sustava e-Građani

Izvori bliski HEP-u objašnjavaju da su pred finalizacijom ugovora u kojem je ključan dio model po kojem će energetska kompanija u bilanci prikazati novo stanje. Finale je to gotovo desetljeća i pol rivalstva između HEP-a i OiV-a za titulu državnog telekoma. Njihov je dogovor jedan od preduvjeta za uspješnu realizaciju povlačenja 240 milijuna eura iz EU fondova kako bi do 2020. godine što više građana i tvrtki u manjim mjestima u Hrvatskoj dobilo fiksni internet najmanje brzine 30 Mbps. Trenutačno u tome uživaju rijetki žitelji nekoliko najvećih gradova. Temu je u petak aktualizirao ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji je naglasio da ništa ne smije ugroziti povlačenje tih sredstava. Nakon toga je dodao da taj novac moramo povući što prije kako bi nam EU mogla dodjeliti još novca.

U utorak je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić dva puta naglasila kako su jedine dvije državne tvrtke koje još nisu potpisale ugovor s OiV-om HEP i Plinacro. Nije to komentirala detaljnije. No, Vlada je još lani u travnju OiV-u naredila da u roku od 30 dana s HAC-om, HŽ-om, Janafom, ARZ-om, HEP-om i Plinacrom potpiše taj ugovor. Iznenadno poguravanje dogovora u ovom trenutku rezultat je gorke spoznaje da Hrvatska do 2020. godine iz EU fondova neće dobiti dovoljno sredstava da sve građane i tvrtke spoji na brzi internet. Drugim riječima, nužno je maksimalno racionalizirati ulaganja.Od 240 milijuna eura koje je spomenuo ministar Vrdoljak, 100 milijuna eura EU će dati za izgradnju usluga poput e-Građana, e-Škola i drugih sličnih usluga digitalnog društva. Preostalih 140 milijuna eura, odnosno milijarda kuna namijenjena je izgradnji optike. Međutim, čak ni cijela milijarda neće ići OiV-u. Glavni korisnici tih sredstava bit će lokalne samouprave koje će, uz postojeće telefonske bakrene žice, do građana i tvrtki vući i optičke niti i priključke kako bi dobili brzi internet.

Problem je pak u tome što konzultantska kuća Lator, koja je za državu napravila okvirni plan za izgradnju infrastrukture brzog interneta, u svojoj analizi navodi da je za takav projekt potrebno najmanje pet milijardi kuna. Ukupan iznos investicije penje se i do 12 milijardi kuna. Tomislav Majnarić, savjetnik konzultantske kuće Lator koji je radio na toj analizi procjenjuje da sredstva koja nam je trenutno namijenila EU nisu dostatna niti da polovica građana Hrvatske do 2020. dobije brzi internet."Uz pametno gospodarenje trenutačno alocirani iznos bi mogao biti dovoljan za pokrivanje 40 posto građana s brzim internetom", kaže Majnarić. Kako doznajemo od izvora bliskih Vladi, stoga se nadaju da bi EU mogla na rebalansu proračuna, koji se očekuje 2016. ili 2017. godine, Hrvatskoj za brzi internet odrediti još sredstava. No, hoće li se to dogoditi ovisi o tome koliko će se iskoristiti od postojećih milijardu kuna.

Neke županije, poput Istarske, već imaju spremne projekte. Tamo rade na razvoju projekta Pitagora kojem je cilj na optiku spojiti 40.000 kućanstava u Istri. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture plan je za takve pristupne optičke mreže, koje predstavljaju prvi dio okvirnog nacionalnog plana razvoja brzog interneta, već poslalo na razmatranje Europskoj komisiji. Ona mora dati zeleno svjetlo, jer će se takvi projekti subvencionirati bespovratnim sredstvima europskih i hrvatskih poreznih obveznika. Za drugi dio, gdje bi se takve lokalne optičke mreže preko OiV-a povezale na nacionalnoj razini, očekuje se da će ministarstvo plan imati krajem lipnja. Nakon toga ide u javnu raspravu, a zatim na jesen na ocjenu EK. Iz OiV-a poručuju da su već počeli nuditi usluge na djelu trasa gdje imaju potpisane ugovore s ARZ-om, HAC-om, Hrvatskim cestama, HŽ-om i Janafom."OiV planira projekte s kojima će biti spreman kad se usvoje potrebni dokumenti", poručuju iz OiV-a.

Inače, najranije kada će se moći početi koristiti sredstva iz EU fondova je tijekom iduće godine. To ostavlja svega godinu do dvije za realizaciju planiranih projekata i time mogućnost da EU za brzi internet u Hrvatskoj dodjeli i dodatna sredstva. I to sve pod uvjetom da ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić odradi svoj dio posla do kraja godine, odnosno da Hrvatska potpiše Partnerski sporazum, koji je preduvjet za korištenje sredstava iz EU fondova.Zbog nedostatka sredstava iz EU fondova, novac za izgradnju optike će prvo biti dostupan mjestima gdje uopće nema brzog interneta. Pri tome će prednost imati planinska područja i otoci poput mnogih općina u Karlovačkoj županiji, Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Šibensko-kninskoj.