Europska komisija pokrenula je realizaciju Zelenog plana s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. To je veliki izazov, ali i prilika za sve države članice Europske unije. U
tom kontekstu, HEP grupa kao jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi i stožerna energetska tvrtka u Hrvatskoj, vidi svoje mjesto i priliku za jačanje svoje pozicije u energetskom sektoru koji se temelji na zelenom, održivom, naprednom i klimatski neutralnom gospodarstvu.
HEP grupa se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja koji je komplementaran Europskom zelenom planu.
Njegova će realizacija doprinijeti ispunjenju nacionalnih ciljeva energetske i klimatske politike te ispunjenju Globalnih ciljeva održivog razvoja. HEP-ov obnovljivi scenarij temelji se na četiri glavna segmenta.
Važnost hidroelektrana
Prvi segment čini nastavak ciklusa revitalizacije hidroelektrana, koje i nadalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. U revitalizaciju hidroelektrana, koja je pokrenuta 2012. godine, do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,6 milijardi kuna, a od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će 160 megavata nove snage.
Od nadolazećih projekata ističu se revitalizacije hidroelektrana Senj s planiranim ulaganjima od 557 milijuna kuna i Varaždin sa 634 milijuna kuna, za koje će se tijekom ove godine provesti postupci nabave primarne opreme.
Drugi je izgradnja novih hidroelektrana, gdje je najvažniji projekt dogradnja hidroenergetskog sustava Senj, koja obuhvaća dva povezana dijela: Hidroenergetski sustav Kosinj i Hidroelektranu Senj 2. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske.
U tijeku je izgradnja prilazne ceste do hidroelektrane Sklope te stambene zgrade u Perušiću u kojoj će se smjestiti dio stanovnika naselja u području zahvata projekta, a ove je godine u planu početak radova i na hidrotehničkim objektima budućeg HES Kosinj.
Razvija se i nekoliko projekata malih hidroelektrana te crpnih hidroelektrana koje bi imale važnu funkciju u okolnostima sve većeg udjela vjetroelektrana u elektroenergetskom sustavu.
Ulaganja u obnovljive izvore energije
Treći, sve važniji segment, izgradnja je i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. Investicijski ciklus u sunčane elektrane (SE) pokrenut je početkom 2019. godine preuzimanjem SE Kaštelir u radu.
U rujnu prošle godine u rad je puštena Sunčana elektrana Vis, priključne snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektrana na otocima, a u pokusnom radu su elektrane Marići i Kaštelir 2 u Istri. Pred završetkom izgradnje su elektrane kod Stankovaca i Obrovca, koja će s priključnom snagom od 7,35 MW biti najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, a tijekom ove godine proradit će i sunčane elektrane Cres kod Orleca snage 6,5 MW te Vrlika jug u radnoj zoni Kosore.
Ukupna vrijednost ovog prvog HEP-ovog ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna. Tome treba dodati i 11 elektrana ukupne snage 120 MW koje će HEP izgraditi u suradnji s općinama i gradovima, na temelju provedenog javnog poziva i u skladu s načelima suradnje s dionicima kao važnog elementa za provedu Europskog zelenog plana. U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije.
Od projekata sunčanih elektrana ističe se SE Korlat, snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti oko 520 milijuna kuna, koja će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW, vrijednu 500 milijuna kuna. Vjetroelektrana Korlat je u probnom radu, proizvodi električnu energiju te je u očekivanju uporabne dozvole. U tijeku je i razvoj nekoliko drugih projekata vjetroelektrana.
Preostali, četvrti stup obnovljivog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin. U izgradnji je novi blok u Elektrani-toplani Zagreb koji će imati 150 MW električne i 114 MW toplinske snage. Ukupni koeficijent iskoristivosti goriva u spojnom procesu proizvodnje električne energije i topline bit će 90 posto, a ostvarena ušteda primarne energije energenta veća od 25 posto.
Projekt je financiran kreditima EBRD-a i Europske investicijske banke, uz jamstvo Europskog fonda za strateška ulaganja, glavnog nositelja takozvanog Junckerovog plana.
Puštanje u rad novog bloka planirano je početkom ogrjevne sezone u jesen 2022. godine. Novo kombi-kogeneracijsko postrojenje snage 80 MWe i 75 MWt, HEP planira i u Osijeku, s procijenjenim ulaganjima od 640 milijuna kuna te na lokaciji termoelektrane Rijeka.
Učinkovito upravljanje energijom
Ukupno, u svim spomenutim tehnologijama, do 2030. godine HEP planira dobiti 1500 MW nove snage. Od tog iznosa, u vjetroelektranama planira imati 350 MW, a jednako toliko i u sunčanim elektranama.
Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine, u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima.
Osim povećanja kapaciteta i proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, za ispunjenje kompanijskih i nacionalnih energetsko-klimatskih ciljeva potrebno je provoditi i mjere povećanja energetske učinkovitosti i sustavnog gospodarenja energijom.
S ciljem proizvodnje električne energije na mjestu potrošnje, što dovodi do velikih ušteda u potrošnji energije, HEP je do danas na krovove vlastitih poslovnih zgrada postavio više od 60 sunčanih elektrana, dok je HEP ESCO, tvrtka za pružanje energetskih usluga, izvela sunčane elektrane na 26 industrijskih objekata HEP-ovih kupaca. Također, HEP Opskrba otkupljuje električnu energiju iz obnovljivih izvora od kupaca s vlastitom proizvodnjom na čak 1400 obračunskih mjernih mjesta.
U sklopu programa eMobilnost, dijelom sufinanciranog sredstvima Europske unije, HEP je do sada širom Hrvatske u rad pustio više od 200 javnih punionica za električna vozila, koje pokrivaju sve važne cestovne pravce, uključujući autoceste, na području svih 20 županija i Grada Zagreba. HEP električne automobile sve više uključuje u vlastiti vozni park, zbog čega je postavljeno više od 40 internih punionica na lokacijama vlastitih poslovnih objekata.
Od ostalih projekata koji za cilj imaju smanjenje gubitaka u mreži treba istaknuti provedbu 230 milijuna kuna vrijednog Pilot-projekta uvođenja naprednih mreža te pripremljene projekte povećanja energetske učinkovitosti centralnog toplinskog sustava u Osijeku te Zagrebu, gdje će projekt utjecati na smanjenje toplinskih gubitaka za približno 28 posto te emisija CO2 za 11.104 tone u odnosu na stanje prije revitalizacije. Navedene, kao i niz drugih manjih projekata, HEP sufinancira sredstvima iz EU fondova.
Zbog svega navedenog, HEP će u ovoj godini, kao i godinama koje slijede, potvrditi ulogu nositelja energetske tranzicije i jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj.
Usvajanje novih tehnologija
Ambiciozni energetsko-klimatski ciljevi i dinamičan razvoj tehnologije, pred HEP stavljaju izazov ubrzanog usvajanja i primjene novih tehnoloških rješenja. Tako se primjerice, na otocima, kao podrška sunčanim elektranama, a u funkciji stabilizacije opskrbe i jačanja energetske samodostatnosti otočnih zajednica, planira instalacija baterijskih spremnika za pohranu energije.
Najdalje je u tom smislu odmaknuo projekt na otoku Visu, gdje će HEP uz vlastitu sunčanu elektranu iduće godine u rad pustiti najveći baterijski sustav u Hrvatskoj. Sličan je projekt pripremljen i za otok Unije, a razmatra se i njegova instalacija na Cresu. Uz to, HEP je ugovorio i postavljanje prvog baterijskog sustava u Hrvatskoj koji će biti u funkciji potpore mreži punionica električnih vozila.
Od novijih tehnologija, HEP analizira i mogućnosti uporabe i proizvodnje vodika, s posebnim naglaskom na zeleni vodik. Korištenje vodika će u razdoblju nakon 2030., uz crpne hidroelektrane i baterijske sustave, za HEP značiti dodatnu mogućnost iskorištavanja pojedinih viškova električne energije.
Na većini spomenutih projekata HEP uspješno surađuje i nastavit će surađivati s domaćim znanstvenim i stručnim organizacijama te proizvođačima opreme za elektroenergetska postrojenja. Time potiče razvoj hrvatske industrije za 21. stoljeće, povećanje izvoza, rast zaposlenosti i jačanje ukupnog hrvatskog gospodarstva i potvrđuje jednu od središnjih premisa Europskog zelenog plana da je gospodarski i ukupni razvoj Europe moguć samo na zelenim, održivim temeljima.
* Sadržaj omogućio HEP
