Tvornica glinice u Obrovcu, možda i najkontroverznija ulaganje u Hrvatskoj u zadnjih pola stoljeća koja se koristi i kao sintagma za promašenu investiciju, napokon bi mogla dobiti pozitivan kontekst.

Naime, upravo na krovovima tog pogona u petak je HEP instalirao trenutno najveću operativnu komercijalnu sunčanu elektranu u Hrvatskoj snage 8,7 MW pod nazivom Sunčana elektrana Obrovac. Radi se o investiciji od 6,9 milijuna eura.

Domaća oprema
S godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh moći će zadovoljiti potrebe više od 3500 kućanstava. Na površini od 117.137 četvornih metara ugrađeno je 27.544 fotonaponskih modula domaćeg proizvođača, varaždinskog Solvisa.

Nakon Vjetroelektrane Korlat, snage 58 MW, puštene u rad 2021. te Sunčane elektrane Stankovci od 2,5 MW koja je u pogonu od 2022., SE Obrovac je treća HEP-ova elektrana koja koristi obnovljive izvore energije u Zadarskoj županiji.

Realizirana je u skladu s razvojnom strategijom HEP 2030. To je i ukupno sedma HEP-ova sunčana elektrana u pogonu i jedna od četiri sunčane elektrane, ukupne snage 32 MW, koje će HEP pustiti u rad u ovoj godini.

Nakon SE Obrovac, HEP će u Međimurju uskoro svečano otvoriti SE Donja Dubrava, snage 9,9 MW, najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj. Do kraja ljeta, HEP će u pogonu imati još dvije sunčane elektrane, čime će njihov broj zaokružiti na deset.

Kako je na otvaranju SE Obrovac istaknuo predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić, ova je sunčana elektrana primjer nečega sasvim suprotnog od promašene tvornice glinice – ekološki neupitna te ekonomski opravdana i uspješna investicija.

“Takvi su i ostalih 60 projekata obnovljivih izvora energije koje imamo u planu, ukupne snage više od 1500 megavata i procijenjene vrijednosti oko 1,6 milijardi eura. Bez zelene energije i sigurne opskrbe energijom nezamisliv je opstanak i razvoj turizma. Samo u ovoj godini ulaganja u mrežu u hrvatskom priobalju iznosit će više od 60 milijuna eura”, kazao je Barbarić.

Kako pojašnjavaju iz HEP-a, većina planiranih projekata obnovljivih izvora energije nalazi se na priobalnom području, od čega u Zadarskoj županiji njih 11, ukupne snage 660 MW i procijenjene vrijednosti 700 milijuna eura.

Među njima se ističe Sunčana elektrana Korlat, instalirane snage 99 MW i priključne 75 MW te investicijske vrijednosti oko 80 milijuna eura, čiji se početak izgradnje planira iduće godine. Za dvije sunčane elektrane, Sukošan, snage 45 MW i Kruševo od 17 MW, u tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole.

Jačanje mreže
Usporedno uz ulaganje u obnovljive izvore, HEP ulaže i u jačanje distribucijske i prijenosne mreže radi prihvata proizvodnje iz sve većeg broja obnovljivih izvora u sustavu, od kojih se značajan dio nalazi upravo u priobalju.

Jedno od najvećih aktualnih ulaganja na zadarskom području je transformatorska stanica 110/10(20) kV Zadar Istok u Bibinjama. Na prošlotjednom događaju u TS Zadar Istok, predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić predstavnicima Vlade, Zadarske županije i Grada Zadra predstavio je aktualna i planirana ulaganja HEP-a u distribucijsku mrežu.

TS Zadar istok će nakon dovršetka kabelskog raspleta, koji je u realizaciji, omogućiti kvalitetnije napajanje luke Gaženica, istočnog dijela Zadra te zadarskih otoka. Vrijednost investicije u trafostanicu i kabelski rasplet iznosi 11,4 milijuna eura.

U protekle tri godine Elektra Zadar je godišnje ulagala oko 15 milijuna eura u unapređenje distribucijske mreže, a s istom razinom ulaganja, najavljuju u HEP-u, nastavit će i u idućem razdoblju.

Sredstva za nastavak ciklusa polaganja podmorskih kabela za sigurnu energetsku vezu hrvatskih otoka s kopnom osigurana su Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. U 13 dionica podmorskih kabela ukupne duljine 116 kilometara, za sigurno energetsko povezivanje otoka s kopnom, uložit će se 30 milijuna eura.