Republika Hrvatska i Hrvatska elektroprivreda suočeni su s najtežom energetskom krizom od završetka Domovinskog rata do danas.
S obzirom na primarno geopolitičke uzroke, nezahvalna je svaka prognoza gospodarskih kretanja i trendova u energetskom sektoru u idućem razdoblju. Aktualna je kriza dovela do ekstremnog porasta veleprodajnih, tržišnih cijena energenata, prije svega plina i električne energije.
Kao odgovor na cjenovni udar na stanovništvo i poslovni sektor, hrvatska je Vlada donijela dva paketa mjera. Samo u provedbi jesenskog paketa HEP sudjeluje s iznosom od oko šest milijardi kuna (gotovo 800 milijuna eura). Kao i koronakrizu, HEP je – zahvaljujući dobrim financijskim pokazateljima te odgovornom upravljanju financijskim položajem i likvidnošću u posljednjih nekoliko godina, i aktualnu energetsku krizu dočekao snažan i kvalitetno pripremljen.
Nastavili smo realizaciju započetih investicija, od kojih se ističu druga faza Hidroenergetskog sustava Senj (HES Kosinj/HE Senj2), s povećanjem instalirane snage za 412 MW i vrijednosti 460 milijuna eura i kombi-kogeneracijski blok u Elektrani toplani Zagreb vrijedan 120 milijuna eura, koji će biti pušten u rad 2023. godine.
U okolnostima izrazite volatilnosti cijena energije na europskim i svjetskim tržištima i nastojanja Europske unije da smanji ovisnost o uvozu energenata iz Rusije, od presudne su važnosti ulaganja u nove proizvodne objekte, s naglaskom na obnovljive izvore energije, kao i jačanje mreže radi prihvata novih OIE.
U ovom trenutku u izgradnji imamo četiri sunčane elektrane, a u različitim fazama razvoja još oko 60 projekata OIE ukupne snage oko 1.400 MW i procijenjene investicijske vrijednosti gotovo 1,5 milijardi eura. Realizacijom planiranih projekata dat ćemo ključni doprinos ostvarenju ciljeva povećanja udjela OIE i energetske samodostatnosti Hrvatske, koje je prigodom predstavljanja jesenskog paketa mjera iznio predsjednik Vlade RH.
