Hrvatska elektroprivreda (HEP) očekuje od 1. srpnja povećanje cijene električne energije. Najavio je to predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak, istaknuvši kako tada kreće i potpuna liberalizacija tržišta energenata.

Nastavit će se s novom razinom cijena struje koja će se još definirati u Vladi, no HEP će ipak sve više djelovati kao dioničko društvo koje je na tržištu. O kompenzacijama zbog udara viših cijena struje na socijalnu kategoriju potrošača vodit će računa za to nadležni resori, a ne HEP, kazao je Mravak. Podsjetio je da se cijena struje nije mijenjala od jeseni 2005. godine. Obznanio je da rizike zbog promjena cijena inputa i energenata više neće snositi samo HEP jer će “ugovori sadržavati novu klauzulu po kojoj rast energenata preko određenog postotka dovodi automatizmom do porasta cijena struje na polugodišnjoj razini” što je nešto slično Ininom korektivnom mehanizmu. Zbog poskupljenja struje, kazao je, prije desetak dana sastalo se Vladino Povjerenstvo za energente. Sastanak je vodio Polančec, a na njemu su bili i predstavnici sindikata. “U razgovoru s potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Damirom Polančecom dogovoreno je da će najkasnije početkom idućeg tjedna potpredsjednik Vladi iznijeti brojke. Tome će prethoditi još jedan sastanak Povjerenstva za energente. Brojke smo izračunali, a razgovoramo o drugoj decimali”, kazao je Mravak, ne želeći još otkriti za koliko će točno 1. srpnja poskupjeti struja. Mravak je ocijenio da za HEP dolaze bolji uvjeti poslovanja od sredine 2008. u kojima će cjelovita tvrtka započeti transformaciju u još veću energetsku kompaniju, uključujući restrukturiranje (izdvajanje Opskrbe iz HEP ODS-a i uvođenje korporativnog modela upravljanja u novoj Upravi), te investicije u strateške elektroenergetske objekte koje će iznositi 2,1 milijardu eura do 2015. godine. Potrošnja električne energije u Hrvatskoj je lani porasla za 2,6 posto. HEP je 2007. ostvario 10,8 milijardi kuna ukupnih prihoda što predstavlja porast od 5,5 posto u odnosu na 2006. godinu. Lani je ostvario ukupne rashode u iznosu od 10,6 milijardi kuna te su, što je Mravak istaknuo, rasli brže od prihoda. Porast poslovnih rashoda lani je bio za 7,8 posto viši u odnosu na 2006. godinu. Time je HEP u 2007. realizirao 26 milijuna kuna neto dobiti što predstavlja pad od 89 posto u odnosu na 2006. kada je neto dobit iznosila 241,9 milijuna kuna. Istodobno je ocijenio iznimno uspješnim što su lani držali na visokoj razini investicije koje su tako iznosile tri milijarde kuna što je porast za 11 posto u odnosu na preklanjska ulaganja.

“Lani smo u HEP-u proveli rekordno investiranje u gradnju novih, te zamjene i rekonstrukcije postojećih energetskih objekata. Realizirali smo smanjenja gubitaka električne energije u prijenosu i distribuciji struje. Potvrđena nam je ocjena kreditnog rejtinga od Standard&Poor’sa što znači da je HEP investicijski sposobna tvrtka. Izdali smo obveznice u iznosu od 700 milijuna kuna kojima smo financirali investicije u 2007. godini. Ubrzana je i naplata potraživanja. Postigli smo i uštede pri nabavi materijala i rezervnih dijelova zahvaljujući povoljnijim uvjetima koje smo dobili okrupnjavanjem nabave”, kazao je Mravak. Mravak je naveo niz nepovoljnih čimbenika koji su lani obilježili poslovanje HEP-a. Tako je napomenuo velik porast troškova proizvodnje i nabave električne energije, posebice rast cijena loživog ulja, plina i ugljena. Ukazao je i na porast tečaja dolara koji je utjecao na povećanje troškova goriva jer su nabavne cijene utvrđene u dolarima. Lani je i povećana proizvodnja u TE uzrokovala veće troškove svih vrsta goriva. Povećan je istodobno uvoz za domaće potrebe, a smanjeno je trgovanje električnom energijom. S druge strane zbog sušne godine proizvodnja struje u HE bila je manja od planirane za 27 posto. Mravak je predstavio i ukupan porast troškova koji je HEP imao u razdoblju od rujna 2005. do travnja 2008., a u tom su razdoblju varijabilni troškovi HEP-a (zbog rasta cijena inputa) porasli za 57 posto, tj. za 2,1 milijardu kuna. Mravak je istaknuo da će zbog rastuće potrošnje od oko očekivanih tri posto u sljedećim godinama Hrvatska imati 2018. manjak električne energije. Stoga se prvi put pozitivno odredio i prema nuklearnoj opciji. Kazao je da će nesumnjivo Hrvatska trebati energiju iz nuklearke poslije 2020., “što znači da o tome danas treba odlučivati”. Naposljetku je potvrdio i ozbiljan iskorak u plinski biznis jer je HEP zainteresiran za gradnju LNG terminala u Omišlju ulaskom s 10 posto kapitala u trgovačko društvo Adria LNG.

“Ako struja poskupljuje, zatražit ćemo od premijera hitan sastanak Povjerenstva za cijene. Posebno me zasmetala izjava predsjednika Uprave Ivana Mravka kako određivanje ‘socijalnih’ tarifa za kućanstva nije pitanje za HEP. Možda ga treba podsjetiti da je HEP državna tvrtka i da drži monopol na tržištu, da građani nemaju izbora i ne mogu birati jeftiniju struju tako da cijene i njihova socijalna komponenta ipak jesu pitanje za tu tvrtku”, istaknula je Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, kaže kako HEP točan iznos poskupljenja skriva jer je riječ o golemom iznosu. “Poskupljenje će biti drastično, neće poskupiti samo struja, nego plin i toplinska energija, što će rezultirati lančanom reakcijom, odnosno poskupljenjem brojnih proizvoda i usluga. Nadam se samo da su Vladini stručnjaci izradili analizu o utjecaju na prosječne troškove prosječne obitelji, koja već danas sa svojim primanjima jedva preživljava”, zaključila je Stipčević. Nastavi li gospodarstvo rasti po stopi od četiri do pet posto godišnje, bez ulaganja u kapacitete, opskrba strujom bit će ugrožena, što će dovesti u pitanje i rast gospodarstva, smatra Hrvoje Stojić, analitičar u Hypo Alpe-Adria banci. Prema istraživanju Svjetske banke, podsjeća Stojić, već je sada opskrba energijom među deset najvećih problema pri poslovanju u Hrvatskoj, a bez povećanja proizvodnje bit će jedan od najvećih. “Sve je izglednije da će HEP ovu poslovnu godinu završiti u minusu, a bude li se povećanje cijene struje odgađalo, neće biti dovoljno vremena ni novca za financiranje investicija za širenje elektroenergetske mreže kao ni za povećanje kapaciteta proizvodnje. Hrvatska je već danas ovisna o struji iz uvoza, oko 15 do 20 posto struje se uvozi, a ti će postoci porasti bez ulaganja. Kako se bude liberaliziralo tržište električne energije, HEP će uvoznu struju plaćati sve skuplje, a bez povećanja cijene i novih kapaciteta potrošačima u budućnosti neće moći osigurati dovoljno električne energije. Potrošači će se okretati stranim tvrtkama, a sa stajališta vlasnika, odnosno države, bolje je taj profit ostaviti u svojim rukama, pa makar i sadašnjim poskupljenjem struje”, objašnjava Stojić.
(Suzana Varošanec, Ksenija Puškarić)