Koje konkretne mjere imate u svom programu za obuzdavanje klimatskih promjena? Znate li na kojem se mjestu nalazi Hrvatska kada govorimo o najugroženijim zemljama

Prioritet je unaprijediti Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), kako bi se postigao novi klimatski cilj Hrvatske (-16,7% do 2030. za sektore izvan ETS-a) i razviti sustav za praćenje i koordinaciju provedbe NECP, radi brzog djelovanja i usmjeravanja ka postizanju klimatskih ciljeva.

NECP će potaknut snažnije djelovanje ka smanjenju emisija stakleničkih plinova kroz provedbu prioritetnih mjera u cilju dekarbonizacije gospodarstva, energetike i prometa.

Nastavit će se ulagati u obnovljive izvore energije radi povećanja energetske neovisnosti i kako bi se osigurala sigurna opskrba i jeftinija energija kućanstvima i gospodarstvu, a istodobno smanjile emisije CO2, glavnog uzročnika klimatskih promjena. Instalirat će se dodatni kapaciteti od 2500 MW iz obnovljivih izvora energije, sunca, vjetra i biomase te će se moći proizvoditi dodatnih 6 TWh struje godišnje (trećina naše potrošnje) i time će se u potpunosti dekarbonizirati struja, čije dvije trećine već dobivamo iz obnovljivih izvora.

To će znatno pridonijeti našoj energetskoj sigurnosti, kao i daljnjem smanjenju naših emisija CO2, koje su sada na 4,3 tone ekvivalenata CO2 po stanovniku, dok je prosjek EU-a oko 7 tona. Intenzivirat će se ulaganje u dekarbonizaciju industrije uz pomoć Modernizacijskog fonda s oko milijardu eura do 2030.

Unaprijedit će se nacionalni sustav za vođenje EU sustava trgovanja emisijama (EU ETS), koji se proširio na pomorske tvrtke za transport te se uvodi novi sustav za trgovanje emisijskim jedinicama, EU ETS 2 koji obuhvaća opskrbljivače fosilnim gorivima u zgradarstvu, cestovnom prometu i maloj industriji.

Izradit će se Socijalni plan za klimatsku politiku Republike Hrvatske u cilju korištenja sredstava iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku (oko 1,68 milijardu eura) kako bi se ublažio socio-gospodarski učinak uvođenja zgradarstva i cestovnog prometa u novi sustav ETS 2.

Uspostavit će se nacionalni Centar za prilagodbu klimatskim promjenama kao stručno, istraživačko i edukacijsko tijelo u okviru Državnog hidrometeorološkog zavoda, čime će se brže, pametnije i sustavnije pridonijeti cilju ubrzane primjene mjera prilagodbe klimatskim promjenama i smanjiti rizici od klimatskih promjena. Za sada, puno drugih država EU ima veće ekonomske gubitke od ekstremnih vremenskih i klimatskih promjena.

Po korištenju sunčeve energije među najgorima smo u Europi. Što planirate učiniti po tom pitanju i planirate li i kako omogućiti građanima veće uključivanje u projekte obnovljivih izvora energije? Znamo da su procedure trenutno otežavajuće i da sve teče jako sporo?

Konkretno danas 2024. ne stoji da smo među najgorima po korištenju sunčeve energije u EU. U posljednje četiri godine, kada su cijene instalacija solarnih elektrana pale, a zakonodavni i regulatorni okvir kontinuirano dograđivan i otklanjane su sve prepreke, rezultati nisu izostali.

Veliki je problem da se u statističkom smislu naša ukupna proizvodnja koju građani imaju ne prikazuje. Razlog tome je da se prikazuje samo energija razmijenjena s mrežom, a ne ukupna proizvodnja pa će se ubuduće ugrađivati i kontrolna mjerila za očitanje ukupne proizvodnje u samoopskrbi. Zato je relevantan podatak o instaliranoj snazi koji se rapidno povećava.

Tako je na primjer 1.6.2020. u Hrvatskoj bila 251 sunčana elektrana, koje su postrojenja za samoopskrbu ukupne instalirane snage 1,667 MW. S danom1.4.2024. u samoopskrbi imamo 12.541 sunčanu elektranu ukupne snage 88,933 MW.

Sa SE Drava snage 12,4 MW, koja je priključena na prijenosni sustav u RH je na mreži 486,096MW sunčanih elektrana. Do kraja 2024 ovaj broj će premašiti 600 MW prema projektima koji su sada u razvoju.

Na žalost, još uvijek postoji fama da su procedure spore i otežavajuće. To jednostavno nije točno! Građanima su potrebna doslovce dva nova dokumenta da realiziraju svoju elektranu, kada započinju elektranu i kada je HEP ODS pušta u rad, a svi ostali dokumenti koje građani posjeduju su vezani uz vlasništvo.

Procedure su i u HEP ODS-u skraćene, a preko NPOO nabavljen je i značajan broj pametnih brojila. Skinut je PDV na opremu i nema tog elementa zakonodavstva da bi bio nepovoljniji nego u EU.

Također važno je da je građanima i poduzetništvu omogućena pristupačna cijena energije tako da mogu investirati u sunčane elektrane za vlastiti opskrbu.

I na kraju bitno je istaknuti da za elektroenergetski sustav RH, koji ima 2000 MW novih elektrana iz obnovljivih izvora (oko 30% ukupno instaliranih kapaciteta), plaćamo najmanju naknadu za razvoj OIE kroz cijenu električne energije, što naše gospodarstvo čini konkurentnim, a građani dobivaju obnovljivu energiju po priuštivoj cijeni.

Što planirate učiniti s HEP-om s obzirom na to da upravo on treba biti predvodnik energetske transformacije?

Naša Vlada je tijekom energetske krize jasno naglasila važnost činjenice da je HEP kao strateška energetska kompanija u 100%-tnom državnom vlasništvu i u nekoliko navrata smo u potpunosti odbacili sve špekulacije o privatizaciji HEP-a, kao krive i promašene.

HEP je podnio veliki teret u provedbi mjera zaštite i ograničavanja cijena energenata i značajno je pridonio stabiliziranju energetskog tržišta, održavanju neometane opskrbe i isporuke dostatnih količina energenata.

Poduzeti su određeni koraci kako bi HEP nastavio kontinuitet održivog i profitabilnog poslovanja, doprinoseći tako široj zajednici, a stvoreni su i preduvjeti za daljnji investicijski ciklus, posebno u dijelu koji se odnosi na ulaganja u obnovljive izvore energije, dok ćemo za daljnja ulaganja nastojati iskoristiti i europska sredstva koja su nam na raspolaganju.