Pružanje usluge, kažu u Hrvatskim cestama, podrazumijeva “obilazak štićenog objekta i prostora uz objekt pješice i automobilom, čuvanje imovine, sprečavanje pristupa neovlaštenim osobama, održavanje propisanog reda i mira štićenog prostora, zadržavanje osobe koja bi u štićenom prostoru bila zatečena u sumnjivim ili nedopuštenim aktivnostima, suradnja s policijom, vođenje dnevne evidencije aktivnosti i događanja na štićenom prostoru, izvješćivanje predstavnika naručitelja u realnom vremenu i mjesečno o redovnim i izvanrednim događanjima na štićenom području te utvrđivanje i evidentiranje identiteta djelatnika naručitelja i/ili drugih osoba koje se kreću u štićenom prostoru”. Pri obavljanju svih navedenih poslova, također se navodi, zaštitar mora biti opremljen kratkim vatrenim oružjem, ručnim radioprimopredajnikom ili mobilnim telefonom, ručnom baterijskom svjetiljkom, megafonom i dalekozorom, navodi Večernji list.

Štite li se na ovaj način svi mostovi pod njihovom ingerencijom, nije li dovoljan videonadzor i koji sve mostovi imaju fizičke zaštitare, pitali smo Hrvatske ceste. – Sve naše mostove, kao i sve državne ceste, u razmatranjima sigurnosnih pitanja promatramo kao dio kritične infrastrukture, koja je važećim Zakonom definirana kao sustav, mreža ili objekt od nacionalne važnosti čiji prekid djelovanja može imati ozbiljne posljedice na nacionalnu sigurnost, zdravlje i živote ljudi, imovinu i okoliš, sigurnost i stabilnost i neprekidno funkcioniranje vlasti. Radi se o Zakonu o kritičnim infrastrukturama prema kojem je 9. svibnja 2024. donesena Odluka o određivanju nacionalne kritične infrastrukture za područje cestovnog prometa u kojoj je sustav državnih cesta određen kao nacionalna kritična infrastruktura. Ova odluka ima i u budućnosti će imati za posljedicu kontinuirano podizanje razine sigurnosti naših cesta i mostova u odnosu na različite ugroze i rizike – objašnjavaju nam u Hrvatskim cestama kako je Krčki most jedan od ključnih za državu. Štoviše, kažu da je “već ranijim odlukama određen kao objekt posebno značajan za obranu zemlje te je izrađena Prosudba ugroženosti i Plan zaštite mosta”.

– Planom zaštite predviđeno je, među ostalim, organizirano i sustavno provođenje preventivnih mjera i radnji kako bi se s optimalnim resursima (tjelesne i tehničke zaštite) postigla zadovoljavajuća razina sigurnosti i time spriječilo ugrožavanje Krčkog mosta. Na sličan način postupamo i u pitanjima zaštite ostalih građevina kojima upravljamo unutar mreže državnih cesta, no detaljna obrazloženja primjene određenih mjera kao ni detalje zaštite te razinu zaštite ne možemo iznositi u javnost zbog zaštite kritičnih infrastruktura prema odredbama citiranog Zakona – kažu iz Hrvatskih cesta. Što se samog zakona tiče, ni on ne definira kritične infrastrukture pojedinačno, već navodi da one mogu biti unutar određenih sektora. Ti sektori su energetika, komunikacijska i informacijska tehnologija, promet, zdravstvo, vodno gospodarstvo, hrana, financije, proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari, javne službe, nacionalni spomenici i vrijednosti.