Godinu dana, do početka srpnja ove godine, državni revizori češljali su poslovanje HBOR-a i dali – uvjetno mišljenje.

Puno toga ih je zasmetalo, počevši od činjenice da je punih pet godina, od 17. listopada 2017. do 20. listopada 2022. HBOR imao samo predsjednicu i člana Uprave, zbog čega, upozorili su, nije ispunjena zakonska obveza da se sve odluke donose natpolovičnom većinom.

U HBOR-u su tek ukazali da je odlukom iz listopada prošle godine omogućeno ispunjavanje te preporuke.

Krnji akcijski plan
Ipak, pravni stručnjaci specijalizirani za trgovačko pravo uvjeravaju da slučaj nije sporan, da u praksi “krnje” uprave nisu rijetkost i njihove se odluke ne smatraju problematičnima. Ako u tročlanoj upravi nije imenovan treći član, valjane su odluke koje jednoglasno donose dva člana, objašnjavaju naši sugovornici.

Uprava iz tog razdoblja dobila je packe i zbog “krnjeg” akcijskog plana za provedbu Strategije poslovanja HBOR-a, koju je za razdoblje 2020.-2024. donio Nadzorni odbor.

Revizori konstatiraju da akcijski plan “ne sadrži ciljne kvantificirane vrijednosti kojima se ostvaruju strateški ciljevi na godišnjoj razini, odnosno koji predstavljaju mjerljiv učinak aktivnosti, ni nositelje aktivnosti koji su zaduženi za provedbu, niti je određen način praćenja strateških ciljeva”. U HBOR-u su najavili da već poduzimaju aktivnosti da se to korigira.

Revizorima je u oči zapao i slučaj prodaje nekretnine u Dubrovniku, stambenog objekta od 465 kvadrata i građevinskog zemljišta od 667 kvadrata procijenjene vrijednosti 8,2 milijuna kuna. Nekretnine je HBOR preuzeo rješavajući jedan problematični kredit s inozemnim dužnikom, te je objavio natječaj za prodaju.

Dobio je samo jednu ponudu s neznatno većim iznosom, 10,9 milijuna kuna. Sporno je za revizore što nisu odmah utvrđeni uvjeti prodaje, pa je s kupcem u siječnju 2019. zaključen ugovor o uplati 10% iznosa u roku 30, a preostalog iznosa kroz 90 dana.

U zacrtanom roku na račun je sjelo 2,5 milijuna kuna, a za preostali iznos najprije se posegnulo za aneksima ugovora, a na kraju i raskidom ugovora do kojega nije došlo jer je s kupcem dogovorena uplata iznosa i pripadajuće zatezne kamate.

‘Neuredan’ status
U kolovozu 2021. ta je obveza ispunjena, no revizori su upozorili da u slučajevima prodaje HBOR mora uvjetovati jamčevinu. Što se kreditnog poslovanja tiče, HBOR-u je skrenuta pozornost da većina korisnika kredita po programima Poduzetništvo mladih, žena i početnika nisu dostavljali financijska izvješća i dokumente, što je obveza iz ugovora.

Za neke kredite, kao za obrtna sredstva iz mjere Covid-19 i za klijente iz Sisačko-moslavačke županije nisu sastavljana izvješća o provedenim kontrolama. Kritika se našlo se i kod daleko krupnijih kredita, primjerice za kredit za obrtna sredstva koji je iz programa Mjere Covid-19 povuklo jedno brodogradilište u iznosu od 250 milijuna kuna, unatoč tomu što nije udovoljilo jedan od kriterija, oznaku rizičnosti. U konkretnom slučaju radilo se oznaci “3. neuredan”, čije nositelje HBOR ne može kreditirati.

I kod kredita za obnovu i modernizaciju pruga revizori su dali upozorenja na odstupanja, a radi se o iznosu od 400 milijuna kuna, za koje je u cijelosti jamčilo Ministarstvo financija. Kredit je odobren iako je analiza pokazala da postoji mogućnost da korisnik neće uredno ispunjavati obveze.

Odstupanje je učinjeno i po pitanju kontrole korištenja kredita. Ugovoreno je da se ona neće provoditi, ali će korisnik dostavljati izvješće, a iz njih su revizori došli do podataka da korisnik navodi da će sredstvima iz kredita podmiriti obveze po drugom kreditu i za plaćanja dobavljača.