Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) predstavila je danas mjere za potporu gospodarstvu vrijedne nešto više od dvije milijarde kuna.
HBOR će odobravati kredite za obrtna sredstva malim i srednjim poduzetnicima koji su uspješno okončali postupak predstečajne nagodbe kako bi se omogućio oporavak njihovog poslovanje i očuvanje radnih mjesta.
Tvrtke čiji će se zahtjevi za kredit razmatrati mogu biti one kojima su financijske institucije podržale plan restrukturiranja ili odobrili reprogramiranje obveza, koje su započela s operativnim restrukturiranjem te koje su osigurale tržište za svoje proizvode ili usluge.
Jedna od strateških odrednica nove Uprave HBOR-a, kako je istaknuo predsjednik Uprave Vladimir Kristijan je podrška korisnicima EU projekata, i to onih koji se financiraju sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova. Stoga je HBOR i uveo nove programe kreditiranja namijenjene olakšanju i poticanju apsorpcije EU fondova.
Ovim programima kreditirat će se projekti javnog i privatnog sektora koji se sufinaciraju sredstvima ESI fondova i to na način da će odobrenim kreditom biti omogućeno financiranje kako prihvatljivih, tako i neprihvatljivih izdataka po pojedinim natječajima, odnosno zatvaranju cjelokupne financijske konstrukcije. Krediti će se odobravati na rok do 15 godina s kamatnom stopom već od 3 posto.
Novost u poslovanju je da će, osim izvoznih činidbenih bankarskih garancija, HBOR ubuduće izdavati garancije i radi ugovaranja i realizacije projekata na domaćem tržištu čime se želi potaknuti povećanje poslovne aktivnosti malih i srednjih poduzetnik.
Kako bi se ojačala sposobnost malih i srednjih poduzetnika za realizaciju investicijskih projekata, HBOR je uveo mogućnost kreditiranja po modelu podređenog duga. Po ovom modelu, poduzetnici kredit HBOR-a počinju otplaćivati nakon što je otplaćen kredit poslovne banke.
Cilj ove mjere je kreditiranje projekata kod kojih su investitori suočeni s problemom nedostatnog kapitala i instrumenata osiguranja za kredite.
S ciljem povećanja brzine i dostupnosti povoljnih kredita HBOR je uveo način odobravanja putem okvirnih kredita s poslovnim bankama, a novost je i suradnja s leasing kućama.
HBOR ima ključnu ulogu u jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i posebno će se orijentirati na financiranje izvoza, proizvodnje i segment malog i srednjeg poduzetništva posebice u sferi dostupnosti financiranja, rekao je Kristijan.
Naveo je i kako je nova Uprava pokrenula reorganizaciju HBOR-a, želi se napraviti moderniji sustav koji može odgovoriti trenutnom stanju tržišta i budućim očekivanjima.
U reorganizaciji banke postavili su tri cilja – jačanje kreditiranje, veću posvećenost EU fondovima, koji sada unutar HBOR-a imaju vlastiti odjel, i efikasnije poslovanje, rekao je Kristijan.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić je kazao kako gospodarski oporavak nije moguć bez inteziviranja kreditne aktivnosti.
Kreditna aktivnost poslovnih banaka je u padu, a novac se preusmjerio prema državi. U toj situaciji kada je poprilično usporena poslovna aktivnost banaka prema gospodarstvu uloga HBOR-a još više jača i dobiva na važnosti, napomenuo je.
Odobrenja te banke od 2012. do danas, kako je naveo, iznosila su 21 milijardu kuna, dok su od početak rada u devedesetim godinama do 2012. iznosila 85 milijardi kuna.
Grčić je istaknuo kako je cijeli bankarski sustav u ovom trenutku vrlo likvidan, poslovne banke imaju slobodne likvidnosti oko šest milijardi kuna. I HBOR tu jako dobro stoji i ima kreditni potencijal od 3,7 milijardi kuna na raspolaganju.
Cilj danas predstavljenih mjera, kako je kazao, je snažnija podjela rizika, povećanje marže poslovnim bankama, snižavanje kamatnih stupa, ali i potpuno novi modeli kredita po modelu podređenog duga te okvirni krediti s poslovnim bankama koji će povećati brzinu i dostupnost kredita poduzetnicima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Problemi srednjeg i malog poduzetništva, odnosno nelikvidnost sustava, napada se sa potencijalima banka i HBOR-a. Poslovne banke sa šest milijardi kuna( cca 850 miliona EUR-a) dok će HBOR napasti nelikvidnost sustava sa cca 2 milijarde kuna( cca 300 miliona EUR-a).
No kolika je uistinu nelikvidnost sustava?????
Kako nas izvještava Hamdo Čamo na svom blogu http://hamdocamo.wordpress.com/2011/11/25/neokolonijalizam-i-zaduzenost-zemalja-balkana/
„Zaduženost Hrvatske
Hrvatska ima do sada najveću nelikvidnost: ukupan dug na konto neplaćenih potraživanja, iznosi 5,3 milijarde eura. Dnevno se blokira u prosjeku 50 hrvatskih poduzeća, a blokirani su računi oko 65.000 tvrtki. (Izvor: Al Jazeera)
Vanjski dug Hrvatske premašio je godišnji bruto domaći proizvod i iznosi 102%, (Slovenije 42,8%) odnosno više od 47 milijardi eura.
Prema nedavno objavljenim statističkim podacima, svaki Hrvat danas je dužan 11.000 eura, poređenja radi, 11 puta više nego što je bio zadužen svaki građanin nekadašnje SFRJ prije raspada te zemlje ili čak malo više.“
I sad ti riješi problem nelikvidnosti od 5,3 miliarde nelikvidnosti sa cca 1,1 milijardom EUR-a????!!!
Može tako da u likvidaciju ode više srednjih i malih tvrtki!!!!!
Napokon jedna dobra odluka.. Nasi poduzetnici i kad prodje predstecajna su tesko pokretali proizvodnju jer je nedostajalo svjezeg novca.. Sad bi se to moglo promjenit napokon…
Uključite se u raspravu