U nabrajanju što su sve učinili za oživljavanje gospodarstva u Vladi su se posljednjih godina rado pozivali na ulaganja države u kapital Hrvatske banke za obnovu i razvoj te razmjere podrške koju su poduzetnici dobivali preko HBOR-ovih programa. No, nakon rekordnih, više od 10,2 milijarde, odobrenih kredita tijekom 2012. te 7,8 milijardi prošle godine, ove godine vrijednost novoodobrenih kredita ide prema padu za dodatnih 40-ak posto.

Prema HBOR-ovu rebalansu, plan Uprave predvođene Vladimirom Kristijanom za ovu godinu je pet milijardi kuna novih kredita, što bi bio 36-postotni pad. Budući da je do kraja rujna realizirano manje od 3,5 mlrd., za ostvarenje plana u posljednjem bi se kvartalu odobravanje kredita moralo prebaciti u veću brzinu. Premda pad kreditne aktivnosti zapravo nije iznenađenje niti je HBOR po tome iznimka, u njegovu slučaju to nije tek pitanje tržišnog sentimenta već i političke logike i interesa. Uz punih šest godina recesije i neuspješna traženja izlaska iz nje, vladajućoj koaliciji očito je mrska pomisao da se, uza sve, mora braniti i od kritika da gospodarstvo ima sve slabiji oslonac i u državnoj razvojnoj banci. Nervoza i nemir eksponenata politike u HBOR-u, a taj utjecaj danas se najčešće personificira u ministru Gordanu Marasu, očito se  prenijela i na vodstvo HBOR-a.

Prema neslužbenim izvorima, ovih je dana ono 'potjeralo' direktore i referente da aktivnije nude kredite i idu 'na teren', bliže klijentima. Prema toj vrsti aktivizma financijaši su uglavnom rezervirani, pitajući se znači li to da će se sad pošto-poto ganjati statistika, ne vodeći računa o kriterijima. Pad potražnje za kreditnim sredstvima HBOR-a, kako tvrde u toj banci, započeo je tijekom zadnjeg kvartala prošle godine, a to je u prvih devet mjeseci rezultiralo padom kreditne aktivnosti za 32 posto. U slučaju HBOR-a pad potražnje je znatno slojevitija priča od one u poslovnim bankama. Početkom godine, odnosno s početkom obračuna s bivšim ministrom financija Slavkom Linićem, medijski su prostor mjesecima punili slučajevi spornih kredita HBOR-a. To je dijelom pogodovalo usporavanju kreditnih procedura i svojevrsnoj krizi odlučivanja u HBOR-u.

Dijelu zdravih poduzetnika koji su potrebe financiranja možda i razmatrali riješiti putem HBOR-a medijska halabuka zacijelo je malo i 'ogadila' tu kreditnu opciju. Uza sve, i komercijalne banke danas imaju problem premalo zdrave potražnje. Takve poduzetnike radije kreditiraju same i HBOR im je zapravo konkurencija. Na vrata HBOR-a danas i naglašenije nego prije kucaju oni koji su ionako prezaduženi. Uz takvo stanje zaduženosti, hrvatskom gospodarstvu potrebni su dugoročniji izvori kad se radi o dužničkim oblicima financiranja, ali najpoželjniji su zapravo oni nedužnički, poput tzv. venture capital fondova. Na tom je tragu bila ideja FGS-ova, no i taj se projekt uspio politizirati. Tako je u prvih devet mjeseci ove godine HBOR za ulaganja u projekte FGS-ova izdvojio samo polovicu iznosa koji je u tu svrhu investiran u istom razdoblju lani.

Naime, ove godine realiziran je samo jedan takav projekt, i to uz participiranje HBOR-a od 65 milijuna kuna, a lani je na račun triju projekata FGS-ova Banka izdvojila 135 milijuna. Istdobno, lanjska ideja o razvojnom fondu u koji bi, među ostalim, početni kapital osigurao i HBOR, nije uspjela zaživjeti. "HBOR-u treba redefiniranje njegove misije i strateških ciljeva", kaže prvi čovjek jedne od vodećih banaka. Čelnik HBOR-a V. Kristijan nedavno je predstavio nove projekte i programe HBOR-a, uključujući i programe kreditiranja koji bi se naslanjali na poduzetničke projekte koji se (su)financiraju sredstvima EU fondova.

Naš sugovornik bankar, međutim, potrebnim smatra jači zaokret uloge HBOR-a. "Zašto HBOR ne bi u suradnji s EBRD-om, Svjetskom bankom i još nekim sličnim financijskim institucijama osnovao npr. equity fond kojim bi upravljao netko treći, profesionalno, i na taj način pomagao korporativnom sektoru koji muku muči s kapitalom", pita se. Za drukčiju ulogu HBOR-a,dodaje, moraju za početak biti zreli nositelji politike, a oni dosad nisu pokazali da su spremni odreći se upravljačkog upliva u HBOR-u, dapače. Kako bilo, uz pad novoodobrenih kredita HBOR-a u prvih devet mjeseci, i bruto krediti HBOR-a su pali, s više od 25 milijardi na 24,7 milijardi kuna.

Uza sve, nakon porasta udjela kredita za investicije u 2013., kad je omjer odobrenih investicijskih i kredita za obrtna stredstva bio u korist investicijskih (55 prem 45), ove godine ponovno je više od polovice novoodobrenih kredita bilo za obrtna sredstva.Ostaje vidjeti hoće li u tom omjeru na kraju godine ipak prevagnuti investicijski jer u HBOR-u kažu kako se od oko 2,1 milijarde kuna kreditnih zahtjeva koji su trenutno u obradi pune dvije milijarde odnose upravo na investicijske kredite. Najvećim dijelom to su, kažu, projekti u turizmu, infrastrukturi i zaštiti okoliša. U prvoj polovici godine gotovo tri četvrtine zaprimljenih zahtjeva je završilo odobravanjem kredita.