Pred izbore uvijek imamo cikluse kad javni sektor želi izboriti veće plaće, a kad izbori prođu četiri godine nema ih nigdje. HUP neće svoje radnike izvoditi na ulice jer je svaki dan nerada gubitak za nas i za državu, ali ako dođe stani-pani i mi možemo na ulicu, iako smo za dijalog argumentima", rekla je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a na tradicionalnoj konferenciji udruge Ingra-DET, koja je u četvrtak u Düsseldorfu okupila pedesetak gospodarstvenika i predstavnike nekoliko hrvatskih ministarstava, a glavna tema je bio rad i izvoz hrvatskih tvrtki u Njemačkoj i ostalim zemljama EU. 

"Kad se govorilo o produljenju radnog vijeka do 67. godine života, radnici iz javnog sektora su se pobunili, a što se HUP-a tiče tu je falila jedna rečenica – da 'radnik uz suglasnost s poslodavcem može raditi i do 68. godine'. Zato smo se digli na zadnje noge, jer u tim godinama postoji opasnost od ogromnih troškova zbog bolesti. HZZO je sam rekao da 40% bolovanja traje neopravdano dugo, dakle da su lažna, a mi nemamo za to budžet. Loš je i prijedlog prema kojem svi oni koji će raditi nakon 65. imaju 20 posto veću plaću, što je velika nepravda prema onima koji tad više nisu u stanju raditi, a imaju puni radni staž", upozorila je šefica HUP-a. 

"Poslodavci već godinama ukazuju na ozbiljnost uvođenja dubinskih reformi tamo gdje se najviše opterećuje budžet. Ove godine smo se napokon uhvatili u koštac s obrazovanjem, jer djeca koja izlaze iz škola nisu sposobna za rad. Ne valja i odredba da tvrtke s više od 250 radnika ne mogu povlačiti sredstva za obrazovanje djece, čime se kažnjavaju oni koji najviše zapošljavaju", dodala je Deranja. 

Nadovezao se Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja rekavši kako "Hrvatskoj trebaju promjene, drastični rezovi i čvrste odluke. Svi pričaju kako žele reforme, ali kad krenemo u njih, dočekaju nas otpori i tisuće razloga zašto se nešto ne može. Dobar dio poslodavaca godinama se nosio s krizom, zbog nedostatka posla i nesigurne naplate posla. Sada posla ima, samo za projekte energetske obnove preko Ministarstva i graditeljstva i prostornoga uređenja generira se više od pet milijardi kuna u građevinskom sektoru", rekao je Štromar.

Zoran Andročec, direktor Ingra-DET ustanovio je da "HBOR ne radi ništa i zato smo ovdje u Njemačkoj. Ovdje su bolje škole, brže i pravednije se sudi i viša je razina socijalne sigurnosti", rekao je šef poslovnog udruženja najvećih hrvatskih industrijskih tvrtki s ciljem pružanja investicijskih projekata i usluga u inozemstvu, a čijih je 40 članica lani u Njemačkoj, gdje zapošljavaju 2000 ljudi, ostvarilo 100 milijuna eura prihoda.

"Naši poslodavci žele da radnici ostanu hrvatski državljani, da nemaju potrebu za selidbom u neku od razvijenijih europskih zemalja. Cilj nam je da se nakon odrađenog posla vrate obiteljima u Hrvatsku sa zarađenom plaćom, ali i novim znanjima i iskustvom", objasnio je Andročec. Dodao je kako u Njemačkoj čak 80.000 hrvatskih državljana prima socijalnu pomoć, te još 30.000 njih u Austriji, "a zbog takvih nametnika Austrijanci sada vrlo pažljivo gledaju kako će otvarati tržište za hrvatske radnike".

'Krajnji je čas da otiđu'

U javnom sektoru ima viška ljudi
Ivan Domagoj Milošević, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove, rekao je da bi ubuduće više kohezijskih sredstava država trebala namijeniti privatnom sektoru, a ne javnom, te da je "krajnji čas da jedan dio zaposlenika iz javnog sektora, gdje su višak, otiđe privatnicima koji traže ljude po cijelom svijetu".