Novi čelnik domaće razvojne banke Vladimir Kristijan nije u fotelji proveo ni pola godine, a već pršte političke prozivke.

Na Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) obrušio se predsjednik Nezavisnih seljaka Hrvatske Mato Mlinarić tvrdeći da banka blokira odobrene investicije u poljoprivredi. "Nedopustivo je da u današnjem vremenu, kad Hrvatska jednostavno vapi za kapitalnim investicijama, da Hrvatska banka za obnovu i razvoj blokira takve investicije, a upravo se to danas događa u poljoprivredi", rekao je Mlinarić u Bjelovaru Večernjem listu. 

Prozivke odgovornih
On tvrdi da je posljednjih dana HBOR odbio veliki broj već odobrenih projekata koji su prošli na natječaju europskog IPARD fonda iz kojeg bi bili sufinancirani u visini od 50 do čak 70 posto. "HBOR je proteklih dana odbio mnoge takve projekte ne želeći pratiti te investicije, što je potpuno kontradiktorno onome što nam govori potpredsjednik vlade Grčić i premijer Milanović. Mi ne možemo tražiti od poslovnih banaka da prate te investicije jer su to danas u Hrvatskoj, na žalost, strane banke, no možemo tražiti od HBOR-a", kaže Mlinarić i dodaje da je "HBOR dužan pratiti ono što dobivamo od EU, i to bespovratno, dakle za badava". No, Mlinarić tu ne staje već ide i korak dalje; predlaže Vladi što prije prije formira povjerenstvo u koje bi ušli predstavnici seljačkih udruga, Ministarstva poljoprivrede i članovi Vlade, a "koje bi istražilo zašto se to događa i vidjelo u čemu je problem".

"Mi ne znamo radi li se to slučajno ili namjerno, no ja odgovorno tvrdim da netko u HBOR-u mora snositi odgovornost jer se danas jednostavno u Hrvatskoj ne smiju blokirati kapitalne investicije", ističe te tvrdi da prema njegovim neslužbenim informacijama HBOR odbio 90 posto podnesenih zahtjeva za sufinanciranjem.U prozvanom HBOR-u neslužbeno kažu da nema govora od tolikom broju odbačenih zahtjeva, a prozivke odbacuju arumentirajući ih javno dostupnim brojkama. Agencija za plaćanja u poljoprivredi na koju se prijavlju programi za financiranje iz IPARD-a zaprimila je 1195 projekata u iznosu 3,98 milijarde kuna. Sama Agencija odbila je 311 projekata, u 24 je raskinut ugovor, a 160 investitora je samoincijativno odustalo. Dakle, ugovoreno je 697 projekata u ukupnom iznosu prihvatljivih ulaganja od 2,16 milijardi kuna, pri čemu je očekivani iznos potpore 1,25 milijardi kuna. 

Odobrili većinu zahtjeva
Od njih je HBOR zaprimio 455 kreditnih zahtjeva od kojih je zeleno svjetlo dobio 371 vrijedan 1,7 milijardi kuna. Odbijeno je 40 zahtjeva ili 8,8 posto, dok je 26 investitora samo odustalo, a još je u obradi 18 zahtjeva. Od dolaska Kristijana na čelo banke odobrena su 94 zahtjeva, odnosno četvrtina svih podnesenih, a ukupno je banka odobrila 81 posto svih zahtjeva koje je Agencija odobrila. U HBOR-u poručuju da su, iako su razvojna banka, ipak dužni poslovati po pravilima. Naglašavaju dok Agencija, s jedne strane, gleda prijavljeni projekt u reprezentativnoj godini, HBOR ga promatra u cijelom razdoblju otplate. To znači da će HBOR uzeti u obzir i kvalitetu projekta, eventualne blokade investitora i njegove financijske pokazatelje. 

S novcem EU ili bez njega

HBOR: Povrat duga mora biti neupitan

U razvojnoj banci na prozivke predsjednika Nezavisnih seljaka Hrvatske poručuju da projekt prijavljen za financiranje promatraju tijekom cijelog razdoblja otplate, a ne kao Agencija za plaćanja u poljoprivredi samo u jednom razdoblju. Razlog tome je u činjenici da HBOR odobrava financiranje za cjelokupni projekt, što znači da računica mora biti takva da je klijent u stanju vraćati dug čak i u slučaju da mu se ne odobre EU sredstva u punom iznosu, ili da EU zatraži povrat sredstava. Jednom kad dobije bespovratna sredstva, klijentu se smanjuje glavnica.