SARAJEVO – Parlament BiH danas i sutra odlučuje o prihvaćanju izmjena Daytonskog ustava. To su uz posredovanje američke administracije u ožujku dogovorili predsjednici sedam najutjecajnijih bosanskohercegovačkih političkih stranaka. O ustavnim amandmanima danas bi trebao odlučivati Zastupnički dom, a ako u tom tijelu dobiju potrebnu natpolovičnu većinu glasova, sutra će se o njima očitovati i Dom naroda. Prema tvrdnjama dužnosnika parlamentarnih političkih stranaka, za amanadmane će glasovati 27 od 42 zastupnika u državnoj skupštini BiH. Najžešći protivnik ustavnih promjena u BiH je nekadašnji visoki dužnosnik SDA i sudionik Daytonskih pregovora o stvaranju BiH i osnivač Stranke za BiH Haris Silajdžić. On tvrdi kako bi usvajanje izmjena Daytonskog ustava značilo “konačnu podjelu Bosne i Hercegovine” te kako je međunarodna zajednica prisiljavanjem domaćih dužnosnika na ustavne promjene skovala zavjeru radi nestanka BiH kao države. On tvrdi kako je ključ svega u modelu entitetskoga glasovanja u državnom parlamentu te da bez ukidanja tog mehanizma neće biti ni najavljivane druge faze ustavnih promjena koja bi trebala uslijediti nakon općih izbora u listopadu i koja bi trebala obuhvatiti preustroj unutarnjeg uređenja zemlje. Za razliku od Harisa Silajdžića, domaći političari koji zagovaraju izmjene ustava javnost i dalje uvjeravaju kako je nužno napraviti prvi korak kako bi se krenulo u daljnje europske integracije. Racionalnije ustrojeno Predsjedništvo BiH, jače Vijeće ministara, funkcionalniji parlament samo su neki od argumenata u prilog tim tvrdnjama koji se iznose u medijima i na brojnim javnim tribinama što ih stranke organiziraju diljem BiH. Europska unije i Sjedinjene Države su s približavanjem rokova za usvajanje izmjena ustava vidno zaoštrile svoju retoriku, upozoravajući kako bi odbacivanje postignutoga političkog dogovora značilo blokadu svih ambicija Bosne i Hercegovine za približavanje euroatlantskim integracijama. Pomoćnik američke državne tajnice zadužen za Europu Daniel Fried jučer je još jedanput upozorio kako neće biti razgovora o drugim dimenzijama ustava, ne prihvate li se amandmani koji su dogovoreni u ovoj fazi. “Nadamo se kako će parlament usvojiti ovaj paket da bismo išli dalje”, rekao je Fried, ponavljajući poruku koju su prošlog tjedna u Sarajevo poslali Nicholas Burns, ali i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Hrvatski politički predstavnici u BiH završnu raspravu o ustavnim promjenama dočekuju oštro podijeljeni. Izmjene ustava zaoštrile su sukobe između nekadašnjih visokih dužnosnika HDZ-a BiH tako da su protivnici sadašnjeg čelništva stranke predvođenog Draganom Čovićem formirali novu stranku s nazivom HDZ 1990. Protiv ustavnih promjena je i Katolička crkva u BiH. Njezin čelnik kardinal Vinko Puljić izjasnio se prije nekoliko tjedana kako se ustavnim promjenama umanjuje konstitutivnost bosanskohecegovačkih Hrvata.