Ante Žigman odgovara zašto nisu reagirali: ‘Hanfa nema ovlasti nadzirati korporativno upravljanje izdavatelja’

Autor: Ana Blašković , 28. rujan 2022. u 10:40
Predsjednik Upravnog vijeća Ante Zigman/Tomislav Miletic/PIXSELL

Pod ingerencijom Agencije su svi sudionici tržišta osim banaka; investicijski i mirovinski fondovi, osiguranja, leasing kompanije, investicijska društva, burza, depozitorij, faktoring…

Nevjerojatna afera Ina, u kojoj je nižerangirani menadžer sa svojom ekipom na plinskim transakcijama navodno izvukao najmanje milijardu kuna, otvara goruća pitanja.

Sva se svode na to kako je moguće da Uprava, Nadzorni odbor, revizori, dioničari pa ni regulator ništa nisu primijetili? Da se umjesto u rezultate, proračun i na račune članova mirovinskih fondova koji su dioničari, novac skreće u privatne džepove? I tko je odgovoran?

Bivši čelnik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Samodol oštro je na svom blogu prozvao tu Agenciju i svog nasljednika Antu Žigmana.

“Tko kaže da su Hrvati varalice, lopovi, kriminalci…? Evo dokaza iz Hanfe da smo se od 2006. do 2021. poboljšali čak za 90%. Gotovo niti varamo niti krademo. Milina smo od naroda. Moš’ mislit! Hanfa tjednima šuti o Ini iako je upravo ta agencija odgovorna za korporativno upravljanje prema Zakonu o tržištu kapitala, a korisnike financijskih usluga je obvezna štititi prema Zakonu o Hanfi”, piše Samodol.

Sve ilustrira krivuljom pada broja podnesenih prekršajnih i kaznenih prijava dok je on bio na čelu Agencije (346, odnosno 42), na 122, odnosno 6 za vrijeme Petra Pierra Mateka od 2012. do 2017., i konačno na tek 39 prekršajnih i 3 kaznene aktualnog vodstva. “Klijentelizam i korupcija u društvu ne posustaju, a ova slika dodatno pokazuje kolikom brzinom propadamo.

Kadrovska i politička devastacija Hanfe traje već 11 godina, a kad se dogode ovakve kolosalne krađe i prevare nastaje nacionalna drama. Evo za početak, neka Hanfa objavi sadržaj upitnika ili nadzora o korporativnom upravljanju u Ini i objasni javnosti što je poduzela protiv takvog upravljanja?”, oštar je Samodol.

Žigman

Budući da je u ovom slučaju riječ o internoj prijevari, Hanfa nema ovlasti ući u kompaniju i istraživati kontrolu sustava upravljanja i unutarnjih kontrola, kao što to radi kod financijskih društava koji su subjekti njenog nadzora.

“Eh, ali kako ćeš protiv one žene i njenog muža s kojima si dobar… ma što dobar, bolji, najbolji… Mužu se baš nekako ne ide iz Ine. Ali kao što reče njihov još bolji prijatelj – netko ta g… mora progutati! Navodno, on više neće. Pa tko će? Narod?”, dodaje aludirajući na poznanstvo Žigmana i Martine Dalić (radili su zajedno u Upravi Partner banke, op.a.) čiji je suprug Niko Dalić jedan od članova Uprave Ine.

Čelnik Agencije Ante Žigman na naš upit odgovara da “Hanfa ne nadzire poslovanje društava čije su dionice uvrštene na ZSE, nema ovlasti nadzirati korporativno upravljanje izdavatelja niti može ulaziti u provedbu upravljačkih modela koje su dioničari dogovorili. To je područje uređeno ZTD-om, za čiju primjenu ili kršenje Hanfa nema ovlasti” dodajući da se “iz zakonskih ovlasti se jasno vidi da je navedeni osobni komentar neosnovan i promašen”.

“Budući da je u ovom slučaju riječ o internoj prijevari, Hanfa nema ovlasti ući u kompaniju i istraživati kontrolu sustava upravljanja i unutarnjih kontrola, kao što to radi kod financijskih društava koji su subjekti njenog nadzora”, napominje.

Agencija je nadležna za propisane informacije od izdavatelja kako bi svi dioničari imali jednak tretman, poput pristupa povlaštenim informacijama. Ističe da Hanfa može “analizirati podatke i objaviti ih u Godišnjem izvještaju o korporativnom upravljanju. Kodeks je javni prikaz stanja na tržištu u želji da se potakne izdavatelje na primjenu najviših standarda upravljanja”, kaže.

Da slika nije crno bijela, upozoravaju naši sugovornici s tržišta kapitala koji su pristali na razgovor, ali pod uvjetom anonimnosti. “Zakon propisuje odgovornost za poslovanje Uprave, NO-a i skupštine. Skupština dioničara postavlja nadzorni odbor koji imenuje upravu i nadzire njezin rad, revizori revidiraju izvješća. Hanfa nije odgovorna za sve što se događa na tržištu i ne smije se uplitati u investicijske odluke. Upravu Ine direktno bira politika, kako sad očekivati da će takve strukture adekvatno nadzirati kako se sklapaju ugovori?”, kaže dobar poznavatelj situacije.

Pod ingerencijom Agencije su svi sudionici tržišta osim banaka; investicijski i mirovinski fondovi, osiguranja, leasing kompanije, investicijska društva, burza, depozitorij, faktoring… Nadzor nad izdavateljima vrijednosnih papira, samom Inom u ovom slučaju, nije iako je nakon propasti Agrokora regulator krenuo pojačavati izvješćivanje o korporativnom upravljanju. Inin Kodeks o korporativnom upravljanju – upitnik o usklađenosti za 2021. dostupan je na stranicama Burze.

60

posto prekršajnih prijava Hanfe podnesenih do 2011. završilo je zastarom

Na kritike da Hanfa ne sankcionira kao nekada, Ante Žigman vadi svoju statistiku:

Rušenje rješenja na sudovima
“Od 2018. do 2022. pokrenuto je 46 prekršajnih postupaka protiv subjekata nadzora – 25 pravomoćno osuđujućih; 9 okončanih zastarom; 12 još u tijeku, a niti jedan spor nije izgubljen. Također, od 2018. do 2022. pokrenuto je više od 20 upravnih sporova, trenutno bez izgubljenog spora”, podcrtava.

“Za usporedbu, do veljače 2018. Hanfi je pred različitim sudskim instancama poništeno 18 rješenja tj. nadzornih mjera (upravni sudovi, Vrhovni sud RH, Ustavni sud RH) kao i 42 prekršajna postupka”, uzvraća.

Gotovo 60 posto prekršajnih prijava podnesenih do 2011. godine završilo je zastarom. Od sredine 2013. uvedeno je načelno oportuniteta (proporcionalnosti) koje omogućuje javnom tijelu da ovisno o težini, značaju i posljedicama utvrđene nezakonitosti diskrecijski odluči hoće li pokretati prekršajne postupke ili će biti dovoljno da se takva nezakonitost “sanira” samo nadzornom mjerom.

“Podnošenje ‘stotina’ prijava i kažnjavanje danas više nije svrha sama po sebi niti je to dokaz da regulator u potpunosti obavlja svoj posao”, kaže Žigman.

Uzroke pravnog nereda treba tražiti i na političkoj adresi/Shutterstock

Samodol i afera Spice
I sam Samodol bio je pod paljbom politike zbog afere Spice kad se direktore Podravke sumnjičilo za pokušaj preuzimanja novcem novcem kompanije. I on je na prozivke odgovarao istim argumentom o nenadležnosti Hanfe. Afera Spice nakon 12 godina pravosudne trakavice završila je oslobađajućom presudom.

Vrijedi napomenuti da je transparentnost na domaćem tržištu kapitala teško ostvariv ideal u najboljim danima, a kamoli kad investitore treba obavijestiti da u firmi nešto ‘škripi’. Ini je trebalo puna četiri dana nakon što su istražitelji iznijeli šokantnih milijardu kuna štete da se očituje na burzi.

Poručili su da je prvooptuženi Damir Škugor sve radio na svoju ruku, a mogao je samostalno potpisivati ugovore do 20 milijuna eura. Istražitelji optuženike sumnjiče da su preko tvrtke OMS-Ulaganje plin kupovali plin od Ine, odnosno Plinare Istočna Slavonija po fiksnoj cijeni i preprodavali ga u inozemstvu za deset puta više.

Da nešto ozbiljno ne valja u korporativnom upravljanju svjedoči činjenica da je cijela operacija neprimijećeno trajala dvije godine. Tek nakon što je pola milijarde kuna sjelo na račun Škugorova oca, umirovljenika Dane, istražitelje su alarmirale banke (koje su puhale na hladno nakon što je najveća platila milijunsku kaznu zbog klimavih procedura oko pranja novca).

Zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko kazao je “da bi Hanfa u teoretskom smislu imala sekundarnu nadležnost s obzirom na to da je Ina dioničko društvo koje kotira na burzi i objavljuje informacije o poslovanju”, no prvenstveno smatra da bi trebalo gledati prema energetskim regulatorima.

Regulator kao krezubi tigar
Iz perspektive članova mirovinskih fondova i poreznih obveznika postavlja se pitanje opsega nadležnosti regulatora, kažu naši sugovornici. Stječe se dojam da je regulator u nizu afera bio krezubi tigar. Slučaj godina nezakonitog obračunavanja kamatnih stopa i marže leasinga, kojem su pribjegla gotova sva društva na štetu oko 50 tisuća klijenata, a spominjali se iznosi u desecima milijuna eura, završio je nalaganjem ispravljanja nezakonitosti i porukom da je većina otišla u zastaru.

U Matekovom mandatu dogodio se kolaps Agrokora, gubici za mirovinske fondove i prikriveno financiranje mjenicama koji je uzdrmao faktoringe. U sva tri slučaja utvrđena je šteta, uslijedile opaske da su rizici dio procesa ulaganja i konstatacija da su regulatoru vezane ruke.

“U nekim područjima regulatori imaju ogromne ovlasti, a u drugima loše regulirani što stvara neizvjesnost, dovodi do neprovedivih odluka i pravnog nereda”, kaže nam jedan sugovornik.

Uzroke pravnog nereda treba tražiti i na političkoj adresi. Zajednička potka bio je usko isprepleten biznis s politikom koja vuče konce i kadrovira, neovisno o vlasničkom udjelu ili stručnosti. Spomenuti Škugor, od kojeg se svi ograđuju, a on sam kratko rekao da je to bila “poslovna politika Ine”, u kuloarima se spominjao kao mogući novi šef HEP-a.

Komentirajte prvi

New Report

Close